Po?etkom decembra kr�?ani �irom svijeta zapo?inju priprema za obilje�avanje jednog od svojih najve?ih blagdana, Bo�i?a. Prema katoli?kom kalendaru Bo�i? pada 25. decembra, dok pravoslavci ovaj vjerski praznik obilje�avaju 12 dana kasnije, 06. januara. No, da li je Isa, a.s., ro?en 25.decembra? Ako nije od kada i za�to kr�?ani obilje�avaju njegov ro?endan tog datuma? Odgovore na ova pitanja poku�at ?emo dati na osnovu glavnog izvora kr�?anstva, Novog Zavjeta, a zatim ?emo, komparacije radi, konsultirati Kur�an i vidjeti �ta u njemu stoji o datumu ro?enja Isa, a.s.

KR�?ANSKI KALENEDAR UTEMELJEN JE NA POGRE�NOM PRORA?UNU

Svi svjetski mediji nedavno su prenijeli citate iz nove knjige pape Benedikta XVI Isus Nazare?anin: Pri?a o djetinjstvu u koji papa tvrdi kako je kr�?anski kalendar zasnovan na pogre�nom prora?unu, te da je Isus ro?en nekoliko godina ranije nego �to se do sada smatralo. Iako za ovaj rad godina ro?enja Isusa nije relevantna, jer se blagdan njegovog ro?enja ne obilje�ava na osnovu ra?unanja godina, ve? na osnovu konkretnog dana u mjesecu, bitna je ?injenica da je vrhovni katoli?ki poglavar priznao pogre�ku u ra?unanju kalendara za koju nau?nici odavno znaju, �to nas u kona?nici dovodi do pitanja da li ?e katoli?ka crkva u budu?nosti zatra�iti da se koriguje savremeni kalendar, kao �to je to u?inio papa Grgur XIII 1582. godine kada je izbrisao 10 dana iz postoje?eg, julijanskog kalendara?

ZVJEZDANA NO?, PASTIRI I NJIHOVA STADA

Nigdje se u ?etiri priznata Evan?elja ne spominje ta?an datum ro?enja Isusa Krista (Muslimani u Bosni i Hercegovini izbjegavaju govoriti rije? Krist, jer ih ta rije? asocira na krst. Me?utim, rije? Krist je gr?ki prijevod aramejske rije?i Me�ija, u zna?enju �Pomazani�. Kur�an tako?er Isa, a.s., naziva Mesih ili Pomazani.). To je ?udno, pogotovo ako se ima u vidu ?injenica da dana�nji kr�?ani datum njegovog ro?enja obilje�avaju kao jedan od najve?ih vjerskih blagdana. Me?utim u Evan?elju po Luki navodi se niz doga?aja iz vremena Isusovog ro?enja koji indirektno govore o pribli�nom datumu njegovog ro?enja. Luka o tome pripovijeda: �Dogodilo se da je u one dane iza�la uredba od cara Augusta da bi se popisao sav svijet. To je bio prvi popis proveden kad je Kvirinje upravljao Sirijom. I svi su se i�li upisati, svaki u svoj grad. Tada je i Josip, jer je bio iz doma i roda Davidova, izi�ao iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju, u Davidov grad koji se zove Betlehem, da se upi�e s Marijom, svojom zaru?enom �enom, koja je bila trudna. Dogodilo se, dok su oni bili ondje, da su se joj navr�ili dani da rodi. I rodila je svojega prvoro?enog sina, te ga umotala u pelene i polo�ila u jasle, jer za njih nije bilo mjesta u svrati�tu. A u tom istom kraju bili su pastiri, boravili su u polju i ?uvali no?nu stra�u nad svojim stadom. I gle, pristupio im je an?eo Gospodnji i slava ih je Gospodnja obasjala, te su se jako prestra�ili. A an?eo im je rekao: �Ne bojte se, jer vam, evo, navje�?ujem dobru vijest o velikoj radosti koja ?e sti?i k svakom narodu; jer vam se danas u gradu Davidovu rodio Spasitelj, koji je Krist, Gospodin. A ovo vam je znak: na?i ?ete novoro?en?e umotano u pelene gdje le�i u jaslama.� I odjednom se s an?elom pojavilo mno�tvo vojske nebeske hvale?i Boga i govore?i:�Slava Bogu na najvi�oj visini, a na zemlji mir, me?u ljudima dobra volja!� I dogodilo se, ?im su an?eli oti�li od njih na nebo, da su pastiri rekli jedan drugomu: �Hajdemo sad do Betlehema i pogledajmo to �to se dogodilo, doga?aj koji nam je Gospodin obznanio.� I do�li su �ure?i se, te na�li Marju i Josipa i novoro?en?e gdje le�i u jaslama. A kad su to vidjeli, razglasili su unaokolo tu besjedu �to im je bila izre?ena o tom djetetu. I svi koji su to ?uli, divili su se zbog onoga �to su im govorili pastiri. A Marja je ?uvala sve te rije?i i promi�ljala o njima u srcu svome. Zatim su se pastiri vratili slave?i i hvale?i Boga za sve �to su ?uli i vidjeli, kako im je bilo re?eno.� (Novi zavjet, Udruga Stablo �ivota, ?akovec, 2010. god., Evan?elje po Luki, 2:1-2:20, str. 73-74.)

U tekstu je markirano nekoliko doga?aja koji impliciraju pribli�no vrijeme Isusovog ro?enja. To su:

1. Popis stanovni�tva
2. Boravak ?obana u polju i njihovo bdijenje nad stokom no?u
3. Odlazak pastira u Betlehem i
4. Njihov povratak stadima iste no?i.

Dakle, u kojem godi�njem dobu se u Palestini popisivalo stanovni�tvo? Za�to nije bilo mjesta u svrati�tu? Kada ?obani ?uvaju svoja stada u poljima? U kojem dijelu no?i je ro?en Isus, ako su ?obani uspjeli do?i u Betlehem, diviti se tek ro?enom Isusu i vratiti se svojim stadima u istoj no?i? Krenimo redom.

Popis stanovni�tva na koji su Marija i Josip i�li doga?ao se nakon jesenje �etve kada su ljudi bili u mogu?nosti putovati u druge gradove, jer su bili slobodni od zemljoradni?kih poslova. Osim toga, u Judeji je bio obi?aj da se porez prikuplja tokom jesen kada dospiju plodovi na koje se davao porez, a radi kojeg se izme?u ostalog i popisivalo stanovni�tvo.

?injenica da u svati�tima nije bilo mjesta, pa su Josip i Marija morali na?i skloni�te u staji ili nekom drugom, sli?nom mjestu, tako?er indicira da su Jerusalem, ali i Betlehem koji se nalazi u njegovoj neposrednoj blizini bili pretrpani hodo?asnicima koji su do�li na jesenji festival. Takvog okupljanja hodo?asnika u decembru nije bilo. (Fred R. Coulter, The Appointed Times of Jesus the Messiah, York Publishing Company, Hollister, California, 2012. godine, page. 7-8.)

O boravaku ?obana u polju i ?uvanju stada no?u ?uveni komentator Biblije Adam Klark ka�e: �Oni su svoju stoku preko no?i ?uvali od zvijeri, poput vukova i lisica. Me?u �idovima je bio obi?aj da po�alju svoja stada ovaca u pustinju oko Pashe, a da ih ku?i vrate kada po?nu ki�e. Za vrijeme boravka na pa�njacima stada su neprestano, danju i no?u, ?uvali ?obani. Pasha se obije�ava u prolje?e, a prve ki�e po?inju po?etkom mjeseca Marhe�vana, koji pada u na�em oktobru i novembru, tako da su stada ovaca na ispa�i bila tokom cijelog ljeta. S obzirom da se pastiri u vrijeme ro?enja Isusa jo� uvijek nisu bili vratili ku?i, argumentirano se mo�e pretpostaviti da oktobar nije bio po?eo, te da, shodno tome, na� Gospodin nije ro?en 25. decembra kada nema stada ovaca u polju, niti je mogao biti ro?en kasnije od septembra, jer su stada tada jo� uvijek no?ivala vani. Na osnovu ovih argumenta trebalo bi odustati od obilje�avanja ro?enja Isusa u decembru. Boravak stada ovaca na pa�njacima je hrnonolo�ka ?injenica koja u zna?ajnoj mjeri poja�njava sporne detalje u vezi s odre?ivanjem datuma Isusovog ro?enja.� (Adam Clarke,Commentary, http://www.studylight.org/com/acc/view.cgi? book=lu&chapter=002, dostupno, 05.12.2012.)

Pripovijest s pasitrima osvjetljava jo� jedan bitan detalj, a to je ta?no vrijeme ro?enja. Tradiconalno se vjeruje da je Isus ro?en u pono?, a vrijeme njegovo ro?enja slavi se na misi polno?ki. Me?utim, Luka navodi kako je an?eo Gospodnji prenio radosnu vijest o Isusovom ro?enju pastirima koji su odmah oti�li u Batlehem, osvjedo?ili se u istinitost rije?i an?ela, a zatim tu vijest razglasili uokolo. Po�to su ljudi u Palestini u to doba rano i�li na spavanje i bili su u postelji oko 9 ili 10 sati nave?er, opravdano se mo�e pretpostaviti da je Isus ro?en prije tog vremena. Jer, kome bi pastiri razglasili vijest o Isusovom ro?enju poslije pola no?i i danas, a pogotovo tada!?

Dakle, prema Novom zavjetu, odnosno Evan?elju po Luki, Isus je ro?en krajem ljeta ili po?etkom jeseni, najvjerovatnije u septembru. To je nepobitna ?injenica koju priznaju i kr�?anski teolozi i u?eni komentatori Biblije. O tome se u posljednje vrijeme sve ?e�?e govori, a vjetar i jedra istra�ivanjima u tom smjeru dao je i sam papa Benedikt XVI priznav�i da je kr�?anski kalendar ustanovljen na pogre�nim prora?unima. Ostaje da se vidi da li ?e Katoli?ka crkva u budu?nosti smo?i snage, promijeniti raniju odluku o obilje�avanju Isusovog ro?endana u decembru i po?eti ga obilje�avati u vrijeme kada se stvarno desio.

SVJE�E HURME I PITKA VODA

Nadnaravno ro?enje Isa, a.s., detaljno je opisano u Kur�anu �to omogu?uje komparativno promatranje ovog nesvakida�njeg doga?aja. One koji se rije?e ili nikako ne dru�e s Kur�anom mo�da ?e se iznenaditi kada saznaju da u Kur�anu jedna sura, ili poglavlje, nosi naziv po Isaovoj, a.s., majci hazreti Merjemi (Marija). Na po?etku tog kur�anskog poglavlja govori se o dva ?udotvorna ro?enja: ro?enju hazreti Jahjaa, a.s., i ro?enju hazreti Isaa, a.s. Na osnovu ro?enja Jahjaa, a.s., ili Ivana, kr�?anski u?enjaci su, uz gore navedene doga?aje, tako?er zaklju?ili da je Isus ro?en u ranu jesen, a ne u decembru. (O tome vidi: Fred R. Coulter, The Appointed Times�, poglavlje �Ro?enje Ivana Krstitelja pru�a klju? za utvr?ivanje Isusovog ro?endana�, str. 9-12.) Mo�da je i to jedan od razloga zbog ?ega se ova dva ro?enja u Kur�anu spominju jedno uz drugo. No, o ro?enju Jahjaa, a.s., nekom drugom prilikom. Pogledajmo sada �ta Kur�an ka�e o vremenu Isaovog, a.s., ro?enja: �I ona (Merjema) zanese ibremenita se skloni daleko negdje. I poro?ajni bolovi prisili�e je da do?e da stabla jedne palme. �Kamo sre?e da sam ranije umrla i da sam potpuno u zaborav pala!� � uzviknu ona. I melek je, koji je bio ni�e nje, zovnu: �Ne �alosti se, Gospodar tvoj je dao da ni�e tebe potok pote?e. Zatresi palmino stablo, posu?e po tebi datule svje�e, pa jedi i pij i budi vesela! A ako vidi� ?ovjeka kakva, ti reci: �Ja sam se zavjetovala Milostivom da ?u �utjeti, i danas ni s kim ne?u govoriti.�� (Prevod Kur�ana, preveo Besim Korkut, poglavlje Merjem, 22-26., str. 305.) U tekstu su oza?ena tri detalja koji mogu poslu�iti za odre?ivanje mjesta i vremena Isaovog, a.s., ro?enja.

1. Daleko mjesto na koje se hazreti Merjema sklonila da rodi Isaa, a.s., je Betlehem kako je to nedvosmisleno spomenuto u hadisu Allahovog Poslanika, a.s. Enes, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., govore?i o no?nom putovanju rekao: �D�ibril mi re?e: �Si?i i obavi namaz!� Klanjao sam tu gdje mi je rekao, a zatim me je upitao: �Zna� li gdje si klanjao? Klanjao si u Betlehemu, mjestu u kojem je ro?en Isa, sin Merjemin.��(An-Nasai, Sunan, vol. 1, Darussalam, Rijad, 2007., hadis br. 451. str. 267.)

2. To �to su je poro?ajni bolovi prisili da do?e do stabla jedne palme govori o tome kako hazreti Merjema za vrijeme poroda nije bila ni u ku?i, ni u svrati�tu, ve? vani �to se sla�e s navodima iz Evan?elja po Luki. Po�to krajem decembra u Palestini padaju hladne ki�e te�ko je pretpostaviti da bi �ena pred porodom boravila vani, ili se pora?ala vani.

3. Klju?ni dio kur�anskog teksta za utvr?ivanje vremena Isaovog, a.s., ro?enja je podr�ka meleka hazreti Merjemi. Naime, melek sugeri�e hazreti Merjemi da proterse stablo palme i da ?e joj pasti svje�e datule. Datule u Palestini sazrijevaju u septembru. To je nepobitna i nezaobilazna ?injenica u odre?ivanju vremena Isaovog, a.s., ro?enja, a koja se tako?er sla�e s Evan?eljem po Luki.

Ako je, dakle, Isa, a.s., ro?en u septembru za�to kr�?ani njegov ro?endan obilje�avaju 25. decembra?

RA?ANJE BOGA SUNCA

U Svetom pismu se, kako smo gore vidjeli, nigdje ne spominje ta?an datum Isusovog ro?enja, niti postoje ikakve zabilje�ke o tome da su prvi kr�?ani datumu njegovog ro?enja pridavali nekakav zna?aj. Me?utim, razvojem kr�?anstva, u geografskom smislu prelaskom granica Judeje, i religijskom smislu usvajanjem niza dogmi nepoznatih prvim kr�?anima, Isusov ro?endan sve vi�e dobija na va�nosti, tako da Bo�i? uskoro postaje drugi najva�niji kr�?anski blagdan, odmah nakon Uskrsa. �utnja Novog zavjeta o ta?nom vremenu Isusovog ro?enja uzrokovala je �arolikost u obilje�avanju Bo�i?a. Adam Klark navodi da su razne sekte i kr�?anski teolozi Isusov ro?endan smjestili gotovo u svaki mjesec u godini. (Adam Clarke, Commentary�) Najvi�e se obilje�avao 06. januar kao datum Isusovog duhovnog (kr�tenje) i fizi?kog ro?enja. Prekretnica u odre?ivanja 25. decembra za Isusov ro?endan desila se prelaskom rimskog imperatora Konstantina na kr�?anstvo. Tim ?inom kr�?anstvo postaje slu�bena religija Carstva �to je za posljedicu imalo masovno �irenje nove vjere me?u obi?nim narodom. Istina, stanovni�tvo je masovno prihvatilo kr�?anstvo, ali se te�ko odricalo svojih uobi?ajenih paganskih svetkovina. Desilo se da kr�?ani obilje�avaju predkr�?anske svetkovine i blagdane. Sva nastojanja crkvenih otaca da sprije?e takvo pona�anje bila su bezuspje�na. ?uveni antropolog George Frazer o tome ka�e: �Nesavitljivi protestantizam prvih misionara i njihovi vatreni napadi na neznabo�tvo zamjenjeni su savitljivom politikom, lakom tolerancijom, �irokogrudom ljubazno�?u lukavih duhovnika, koji su jasno uvi?ali da je hri�?anstvo moglo osvojiti svijet samo ako olabavi isuvi�e krute principe svog osniva?a, ako malo pro�iri isuvi�e uzana vrata koja su vodila spasenju.�[1] Polovinom IV stolje?a na zahtjev jerusalemskog biskupa, rimski papa Julije I odredio je 25. decembar kao datum za obilje�avanje Isusovog ro?endana. Me?utim, uvo?enje 25. decembra nije i�lo lako, jer je jerusalemska crkva sve do polovine VI stolje?a Isusov ro?endan obilje�avala 06. januara. Jermenska crkva nikada nije usvojila 25. decembra za Isusov ro?endan, ve? ga od po?etka i jo� uvijek obilje�ava 06. januara. Postavlja se pitanje �ta je rukovodilo papu Julija I da odredi 25. decembar za Isusov ro?endan? Iako u pismu jerusalemskom biskupu spominje kako je do 25. decembra do�ao prora?unima na osnovu nekih doga?aja iz Novog zavjeta, razlozi su dublje prirode. Papa Julije I nastojao je progla�avanjem 25. decembra za Isusov ro?endan ukinuti me?u obi?nim ljudima duboko ukorjenjene paganske, predkr�?anske obi?aje Saturnalija (17-24. decembra) i Brumalija (25. decembra). Crkveni oci su, pod uticajem mitrizma i manihejstva, poistovjetili Sina Bo�ijeg s fizi?kim Suncem, pa je datum ja?anja novog Sunca 25. decembar (po julijanskom kalendaru kratkodnevnica pada 25. decembra) odre?en za Isusov ro?endan, tj., ro?endan duhovnog Sunca koje rastjeruje tmine paganstva i nevjere. Kr�?ansko stanovni�tvo Rima jedva je do?ekalo da nastavi sa svojim starim svetkovinama, uz neke, formalne izmjene. Me?utim, isto?ni kr�?anski teolozi usprotivili su se takvoj odluci, a kr�?ani Mezopotamije optu�ili su svoju zapadnu bra?u za idolatriju i obo�avanje Sunca. Ipak, obilje�avanje blagdana Isusovog ro?enja 25. decembra postepeno je prihva?eno �irom svijeta i u tolikoj mjeri se ukorijenilo u vjersku tradiciju kr�?ana da protestanti iz XVI vijeka i kasnije nikada nisu uspjeli da ga potisnu. (The New Schaff-Herzog encyclopedia of religious knowledge, vol.3., str. 47-48).

BO�I? KOD MUSLIMANA

Mo�da ?e se ovaj podnaslov mla?im ?itaocima u?initi ?udnim, me?utim, muslimani u Bosni i Hercegovni su donedavno odre?enim ritualnim radnjama i narodnim obi?ajima obilje�avali Bo�i?. Obilje�avanje Bo�i?a me?u muslimanima sastojalo se od apotropejskog (za�titni?kog) i slavljeni?kog dijela. Oba su bila zasnovana na praznovjerju kako se odre?enim ritualima u novoj godini mo�e obezbijediti rodnost polja i za�tita od zlih duhova i demona. No? uo?i Bo�i?a doma?ica u hranu pomije�a bijelog luka, a svi uku?ani se nama�u bijelim lukom, jer se vjerovalo da on �titi od zlih duhova i demona.

Djeca su, pak, jedva ?ekala da do?e Bo�i?. Na Bo�i?no jutro dje?aci i djevoj?ice su rano ustajali, a zatim obilazila ku?e u kom�iluku gdje su dobijali prikladne darove. ?im u?e u ku?u dijete kraj ognja malo ugrije promrzle ru?ice, a zatim stane u ?o�ak gdje ?eka da doma?ica zavr�i poslove i donese u krilu p�enice, a u desnoj ruci ra�ak (drveni �tap na koji se motala pre?a). Sa p�enicom doma?ica posipa dijete po glavi, a s ra�akom ga nje�no bode po tijelu. Kada se taj obred zavr�i djetetu se daruju hrana i odje?a. (Alija ?ati?, �Bo�i? kod muslimana (Prozor u Bosni)�,Zbornik za narodni �ivot i obi?aje Ju�nih Slavena, knj. 26., 1928. godine, str. 379-380.) Sli?ni obi?aji me?u muslimanima u pojednim krajevima Bosne i Hercegovne o?uvali su se sve do polovine pro�log vijeka, kada su razvojem pismenosti i prosvje?enosti postepeno ukinuti. Na �alost, umjesto ovih obi?aja muslimani u Bosni i Hercegovni su po?eli ?initi jo� gore. Uz muziku, igru, zabavu i ogromne koli?ine alkohola, po?eli su polovinom pro�log vijeka proslavljati dolazak nove kr�?anske kalendarske godine, a kr�?anske svece (Sveti Nikola) usvojili su kao dio svoje tradicije.. Na taj na?in zapravo se jo� jednom potvrdila bolna istinitost rije?i Allahovog Poslanika, a.s.,: �Vi ?ete, doista, slijediti obi?aje onih prije vas, pedalj po pedalj, lakat po lakat, tako da, kad bi oni u�li u gu�terovu rupu, vi biste ih i tamo slijedili.� Ashabi reko�e: �O Allahov Poslani?e, da li misli� na �idove i kr�?ane?� �A na koga drugog!�, odgovori Poslanik, a.s.� (Sahihul-Buhari, Buharijeva zbirka hadisa 2, s arapskog preveli Hasan �kapur �, Visoki saudijski komitet za pomo? Bosni i Hercegvini, Sarajevo, 2008. godine hadis br. 3356. str. 1031.).

Mo�da je do�lo vrijeme da iza?emo iz gu�terove rupe.

mr. Elvir Duranovi?

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites