pi�e: Sead Kumro

Spominjanje Allaha predstavlja jedan od puteva i na?ina pribli�avanja Allahu. To je jedno od dobrih djela ?ije je izvr�avanje Allah spomenuo na mnogim mjestima u Svojoj plemenitoj Knjizi. Ka�e Uzvi�eni: �O vi koji vjerujete, Allaha mnogo spominjite� (prijevod zna?enja El-Ahzab, 41); �I kad zavr�ite obrede svoje, opet spominjite Allaha, kao �to spominjete pretke va�e, i jo� vi�e Ga spominjite.� (prijevod zna?enja El-Bekare, 200); �Oni koji i stoje?i i sjede?i i le�e?i Allaha spominju.� (prijevod zna?enja Alu Imran, 191); �I mu�karcima koji mnogo spominju Allaha i �enama koje mnogo spominju Allaha, Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio� (prijevod zna?enja El-Ahzab, 35).

U prethodnim ajetima Allah nare?uje vjernicima da Ga spominju mnogo i ?esto, zbog potrebe Njegovih robova za zikrom, te zbog njihove slabosti i manjkavosti. Svaki trenutak koji muslimanu pro?e a da u njemu nije spominjao Uzvi�enog, a mogao je, tretirat ?e se �tetnim za njega, jer ?e se, kada sretne svoga Gospodara, kajati za vrijeme koje mu je pro�lo bez spominjanja Milostivog.

Prenosi se od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: �Ljudi koji sjede u skupu i napuste skup ne spomenuv�i Allaha na njemu, kao da su ustali sa le�ine magarca. To ?e im biti �alost na Sudnjem danu.� (Ebu Davud, Hakim, vjerodostojnim su ga ocijenili Hakim, Zehebi i Albani) Sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, obiluje primjerima koji ukazuju na va�nost spominjanja Allaha, na njegovu ulogu i bitnost u �ivotu muslimana.

Prenosi Ebu Derda'a, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: �Ho?ete li da vas obavijestim o najboljem djelu, onom koje je naj?i�?e kod va�eg Gospodara, i koje je najve?eg stepena, i koje je za vas bolje od udjeljivanja zlata i srebra, i koje je bolje od izravne borbe sa va�im neprijateljima?� Ashabi reko�e: �Naravno, Allahov Poslani?e.�Na to Poslanik re?e: �Spominjanje Allaha.� (Tirmizi, Ibn Mad�e, Hakim. �ejh Albani je ovaj hadis ocijenio vjerodostojnim) Prenosi Ebu Musa el-E��ari, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: �Primjer onoga ko spominje svoga Gospodara i onoga koji Ga ne spominje, je kao primjer �ivog i mrtvog.� (Buhari) Ibn Kajjim je rekao: �Spominjanje Allaha sadr�i preko stotinu koristi...�, pa je Ibn Kajjim pobrojao koristi, gdje svaka za sebe predstavlja podsticaj muslimanu da spominje Allaha Uzvi�enog. A kako ne bi spominjao Gospodara kada On Uzvi�eni ka�e: �I niko ne zna kakve ih, kao nagrada za ono �to su ?inili, skrivene radosti ?ekaju.� (prijevod zna?enja Es-Sed�de, 17) Ovdje ?emo samo spomenuti jednu od koristi, koja proizlazi iz spominjanja Allaha, a to je udaljavanje �ejtana od osobe koja spominje Milostivog. Ka�e Allah: �Onome ko se bude slijepim pravio da ne bi Milostivog spominjao, Mi ?emo �ejtana natovariti, pa ?e mu on nerazdvojni drug postati� (prijevod zna?enja Zuhruf, 36); �Oni koji se Allaha boje, ?im ih sablazan �ejtanska dodirne, sjete se, i odjednom do?u sebi.� (prijevod zna?enja El-E�araf, 201) Prenosi Haris el-E��ari da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u podu�em hadisu rekao: �Allah je naredio Jahji, sinu Zekerijaa, pet rije?i, pa mu je Isa, alejhis-selam, rekao: 'Allah ti je naredio pet rije?i i naredio ti je da postupa� po njima, i naredio ti je da sinovima Israila naredi� tih pet rije?i kako

bi i oni postupali po njima. Pa ako im ti ne?e� narediti, onda ?u im ja narediti.' Tada je Jahja okupio sinove Israila i rekao im: 'Allah mi je naredio pet rije?i da postupam po njima i da vam naredim da i vi postupate po njima.'� Pa je u nastavku hadisa spomenuo tevhid, namaz, post, sadaku i spominjanje Allaha, a potom je rekao: �Ne?e se rob sa?uvati od �ejtana osim ako bude spominjao Allaha.� (Ahmed, Tirmizi, Hakim. �ejh Albani je ovaj hadis ocijenio vjerodostojnim) Rekao je Ibn Kajjim: �Da u spominjanju Allaha nema druge koristi osim ove, on tada ne bi izostavio spominjanje Allaha ni u jednom trenutku. To je lijek protiv neprijatelja, �ejtana, koji napada roba onda kada je on nemaran, tj. kada ne spominje Allaha.� Rekao je Ibn Abbas, radijallahu anhuma: ��ejtan sjedi na srcu sina Ademovog. Pa ako on postane nemaran i ne spominje Allaha, on mu dolazi sa vesvesama, a kada spomene Allaha, on pobjegne.� (Ibn Ebu �ejbe, sa ispravnim lancem prenosilaca)

(Iz djela �Fikhul-edije vel-ezkar� Abdurrezaka b. Abdul-Muhsina el-Bedra)