Vrlo slikovit primjer za blagost, savladavanje srd�be i oprost nalazimo u poznatom kazivanju o jednom robu koji je ?esto grije�io prema svome vlasniku, pa ga je on zbog toga htio kazniti bi?evanjem. Na�av�i se u toj naizgled bezizlaznoj situaciji i �ele?i izbje?i kaznu, rob, u trenutku kada je vlasnik podigao ruku da mu zada prvi udarac, dosjetljivo re?e: ��koji srd�bu savla?uju�, a na to vlasnik re?e: �Savladao sam srd�bu�, a rob odmah dobaci: ��i ljudima pra�taju�, a vlasnik re?e: �Oprostio sam ti�, ali se rob ne zaustavi na tome, nego re?e: ��a Allah voli one koji dobra djela ?ine�, na �to vlasnik uzvrati: �Idi, slobodan si, pu�tam te u ime Allaha!� Ugled na dunjaluku ne?e u�ivati osim onaj koji je strpljiv, blag, i koji ne �uri sa osvetom, onaj koji je ?edan, skroman, a kod koga se na?u sve ove osobine, on je na velikom stepenu morala. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: �Na Sudnjem danu meni ?e od vas biti najbli�i onaj koji ima najljep�i moral.� (Bilje�i Tirmizi, hadis je hasen)

U Kur�anu se nijedna rije? ne spominje vi�e od rije?i sabur � strpljenje, �to ukazuje na iznimnu va�nost posjedovanja osobine na koju upu?uje ova rije?. Zapravo, strpljivost je temeljno na?elo kojim se �mjere i vagaju� sve druge ?ovjekove osobine i moralne vrijednosti. Kur�ansko-sunnetski tekstovi koji govore o vrijednosti sabura daju toliku va�nost i podi�u ovu osobinu do te mjere da je ?ine osnovnim uzrokom spasa na Sudnjem danu. Strpljivost je osobina koja za sobom neizostavno povla?i i postojanje drugih osobina koje su njeni sastavni dijelovi. Simboli?ki re?eno, strpljivost je jedna velika i obilna rijeka u koju se ulijevaju brojne pritoke: blagost, umjerenost, ?ednost, zadovoljstvo, savladavanje srd�be, oprost�

Sabur � strpljivost

Sabur je temeljna osobina Allahovih iskrenih robova i podrazumijeva stoi?ko i predano podno�enje bolnih i te�kih situacija koje ?ovjek ne mo�e izbje?i, pa tako pribjegava Allahu Uzvi�enom i Njemu, kojem se sve vra?a, prepu�ta svoj slu?aj: �Strpljiv budi! Ali, strpljiv ?e� biti samo uz Allahovu pomo?.� (En-Nahl, 127) S druge strane, ?ovjek kojem nedostaje strpljivosti, takvim vlada uznemirenost i du�evno rastrojstvo.

Blagost

Jedna od sastavnih i neizostavnih osobina koje dolaze uz strpljivost jeste blagost. Ovo je osobina strpljivih i iskrenih vjernika koja do izra�aja dolazi u trenucima kada ?ovjek na nanesenu uvredu ili nepravdu mo�e uzvratiti o�tro i �estoko, ali ipak nadvlada osje?aj blagosti tako da se prema onima koji su lo�e postupili spram njega, postavi blago i velikodu�no pre?e preko njihovih lo�ih postupaka. Govore?i o blagosti, Allah ka�e: �Strpljivo podnositi i pra�tati � tako treba svaki pametan postupiti.� (�ura, 43) Razlika izme?u strpljivosti kao temeljne osobine i blagosti kao njene popratne osobine ogleda se u tome �to je ?ovjek u nekim situacijama primoran da poka�e strpljivost i da nema drugog izbora osim da tako postupi, me?utim, kada je u pitanju blagost, tada se ?ovjeku daje pravo izbora ho?e li postupiti blago ili uzvratiti istom mjerom. Ova razlika izme?u sabura i blagog postupanja najbolje se uo?ava u primjeru Jusufa, alejhis-selam. Naime, govore?i o saburu Jusufa, alejhis-selam, Ibn Kajjim, rahimehullah, u svojoj knjizi Medarid�us-salikin navodi da je upitao �ejhul-islama Ibn Tejmijju o strpljivosti Jusufa u bunaru, pa je on rekao: �Bio je primoran da se strpi, ali ve?i od toga bio je njegov sabur u zatvoru i prilikom susreta sa �enom koja ga je htjela u ku?i navesti na nemoral, pa je po svom izboru oti�ao u zatvor.� Osobine suprotne blagosti jesu nepromi�ljenost i glupost. Allah je pohvalio Ibrahima, alejhis-selam, zbog njegove blagosti: �Ibrahim je zaista bio dobrodu�an, sa�aljiv i odan.� (Hud, ajet 75) Tako?er, blagost je i jedno od Allahovih svojstava i jedno od Njegovih lijepih imena. Ovo svojstvo Allahove blagosti ogleda se u tome �to On ne po�uruje kaznu Svojim robovima, a On je kadar da je izvr�i kada god ho?e, pa ka�e: �Da Allah ka�njava ljude prema onome �to zaslu�e, ni�ta �ivo na povr�ini Zemljinoj ne bi ostavio, ali, On ih ostavlja do roka odre?enog.� (Fatir, 45)

Savladavanje srd�be

Savladavanje srd�be direktno se ve�e uz blagost, a podrazumijeva ustezanje od uzvra?anja istom mjerom na fizi?ke ili verbalne napade. Dakle, onaj ko bude napadnut na bilo koji od ova dva na?ina, ima pravo da uzvrati istom mjerom ili da savlada srd�bu i tako postigne veliko dobro, dr�e?i se Allahove naredbe: �I nastojte zaslu�iti oprost Gospodara svoga i D�ennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srd�bu savla?uju i ljudima pra�taju � a Allah voli one koji dobra djela ?ine.� (Alu Imran, 133�134) Dakle, pod savladavanjem srd�be podrazumijeva se da ?ovjek ne �uri sa osvetom, iako na to ima pravo, da se ne iritira i pored toga �to u njemu mo�da �klju?aju� ljutnja i srd�ba. Ako postupi ovako, ubrat ?e divne plodove blagosti i svladavanja srd�be: �Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa ?e ti du�manin tvoj odjednom prisni prijatelj postati. To mogu posti?i samo strpljivi; to mogu posti?i samo vrlo sretni.� (Fussilet, 34�35) Na ovakav na?in mogu postupiti samo velike i rijetke li?nosti koje Allah hvali u hadisi-kudsijju: �Ko savlada srd�bu, a mo�e da je ispolji, Allah ?e mu ispuniti srce zadovoljstvom na Sudnjem danu.� (Asbehani, sahih li gajrihi) Molimo Allaha da nas u?ini od njih!

Umjerenost i ?ednost

Ove dvije lijepe i plemenite osobine izravni su produkt sabura i su�ta suprotnost pohlepi. Ka�e Uzvi�eni Allah: �I neka se suzdr�e oni koji se nemaju mogu?nosti o�eniti, dok im Allah iz obilja Svoga ne pomogne!�  (En-Nur, 33), tj. ti se strpi u onome �to je u rukama drugih ljudi makar mogao do?i do toga. Ostavi svaku strast do koje mo�e� do?i, a koja je zabranjena, i to sve zbog ove osobine. U predislamsko doba otac Osmana b. Affana nazvan je Affan, �to zna?i ?edan, jer je sebi zabranio vino i �ene uprkos tome �to je u njegovom mjestu odanost ovim u�icima bila zastupljena u velikoj mjeri. Ovako je postupio zbog svoje ?ednosti, umjerenosti, osje?aja vrijednosti, i lijepog pona�anja.

Oprost

Nakon blagosti i savladavanja srd�be dolazi i vrhunac strpljivosti, a to je oprost. Dakle, ?ovek se odri?e svog prava da uzvrati istom mjerom na nepravdu i opra�ta, povode?i se za rije?im Uzvi�enog: ��koji srd�bu savla?uju i ljudima pra�taju � a Allah voli one koji dobra djela ?ine� (Alu Imran, 133�134), i: �To mogu posti?i samo strpljivi; to mogu posti?i samo vrlo sretni� (Fussilet, 34�35). Vrlo slikovit primjer za blagost, savladavanje srd�be i oprost nalazimo u poznatom kazivanju o jednom robu koji je ?esto grije�io prema svome vlasniku, pa ga je on zbog toga htio kazniti bi?evanjem. Na�av�i se u toj naizgled bezizlaznoj situaciji i �ele?i izbje?i kaznu, rob, u trenutku kada je vlasnik podigao ruku da mu zada prvi udarac, dosjetljivo re?e: ��koji srd�bu savla?uju�, a na to vlasnik re?e: �Savladao sam srd�bu�, a rob odmah dobaci: ��i ljudima pra�taju�, a vlasnik re?e: �Oprostio sam ti�, ali se rob ne zaustavi na tome, nego re?e: ��a Allah voli one koji dobra djela ?ine�, na �to vlasnik uzvrati: �Idi, slobodan si, pu�tam te u ime Allaha!� Ugled na dunjaluku ne?e u�ivati osim onaj koji je strpljiv, blag, i koji ne �uri sa osvetom, onaj koji je ?edan, skroman, a kod koga se na?u sve ove osobine, on je na velikom stepenu morala. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: �Na Sudnjem danu meni ?e od vas biti najbli�i onaj koji ima najljep�i moral.� (Bilje�i Tirmizi, hadis je hasen) Svojim lijepim moralom ?ovjek mo�e zaraditi na Sudnjem danu vi�e nego posta? koji ne iftari, klanja? koji ne prekida namaz i mud�ahid koji se ne umara.

Vaganje djela na Sudnjem danu ne?e biti po mno�tvu namaza i posta, kao �to ka�e uva�eni tabiin Bekr b. Abdullah Muzeni govore?i o Ebu Bekra es-Siddiku, radijallahu anhu: �Nije vas pretekao mno�tvom posta i namaza, nego ne?im �to mu se duboko smjestilo u srce�, jer je on sakupio mno�tvo lijepih osobina i zbog toga je bio plemenit kod Uzvi�enog Allaha. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: �?ovjeku nije dato ni�ta bolje od sabura.� (Bilje�i Hakim, hadis je vjerodostojan) Poznati tabiin Ata b. Ebu Rebah prenosi da mu je Ibn Abbas kazao: �Ho?e� da ti poka�em �enu koja je stanovnik D�enneta?� �Naravno�, rekoh. �Ova je �ena do�la Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekla: �Allahov Poslani?e, imam padavicu, pa moli Allaha da me izlije?i�, a on re?e: �Ako ho?e�, strpi se i dobit ?e� D�ennet, a ako ho?e�, ?init ?u dovu Allahu da te izlije?i�, a je ona rekla: �Strpjet ?u se!��

Alija b. Ebu Talib, radijallahu anhu, rekao je: �Tri su vrste sabura: sabur na isku�enjima, sabur u pokornosti, sabur od grije�enja.� Musliman koji se strpi u trenucima kada je isku�an neda?om siroma�tva, ili  bolesti, ili tjeskobe i otu?enosti, i svoje stanje i situaciju preda Allahu Uzvi�enom, njemu pripada  D�ennet, i ovo je sabur na isku�enjima. Primjer sabura u pokornosti svakako je no?ni namaz. Ovaj sabur ogleda se u primjeru onoga ko ima toplu postelju i lijepu �enu, i sve to ostavi i ustane da klanja Allahu Uzvi�enom. Ova vrsta sabura odnosi se i na �ene, na�e majke: trudno?a, ra?anje, dojenje, hajz, nifas, za sve to slijedi velika nagrada na Sudnjem danu jer su u tim stanjima iskazivale strpljivost kako bi mu� sa njima bio zadovoljan i kako bi na najbolji na?in odgojile djecu.

I na kraju dolazi strpljenje i suzdr�avanje od grije�enja koje se manifestira tako �to se ?ovjek bori sa svojom du�om kako ne bi upao u grijehe jer je ?ovjek, pogotovo u ovim sumornim vremenima, okru�en raznim isku�enjima i cijeli �ivot danas je prepun grijeha i raznih pritisaka. Zbog toga je strpljivih ljudi vrlo malo jer ve?ina je pod utjecajem grijeha u koje svakodnevno upadaju, tako da je sabur od grije�enja jedan od najve?ih vidova sabura!

Zadovoljstvo i skromnost

Strpljiv vjernik istovremeno je i zadovoljan svime �to mu je Uzvi�eni Allah odredio i skroman u izobilju kojim ga je On obasuo. Pod �zadovoljstvom vjernika podrazumijeva se predavanje Allahovim naredbama i zabranama, zadovoljstvo s onim s ?ime je Allah zadovoljan, zatim da se ne srdi na Allahovu odredbu zbog svih neda?a koje ga poga?aju i da sve to prepusti Allahu�,  a uz ovo zadovoljstvo dolazi i skromnost: �i da na ovom svijetu bude skroman�, da bude zadovoljan sa malim uz mogu?nost da ima mnogo, i ovo je pohvalna skromnost. Suprotno zadovoljstvu je pro�drljivost i nezasitost i ovo je osobina pohlepnog ?ovjeka. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ka�e: �Kada bi sin Ademov imao dvije doline zlata, po�elio bi tre?u.� (Buhari i Muslim)