Rijeka strpljivosti i njene pritoke
Vrlo slikovit primjer za blagost, savladavanje srdbe i oprost nalazimo u poznatom kazivanju o jednom robu koji je ?esto grijeio prema svome vlasniku, pa ga je on zbog toga htio kazniti bi?evanjem. Naavi se u toj naizgled bezizlaznoj situaciji i ele?i izbje?i kaznu, rob, u trenutku kada je vlasnik podigao ruku da mu zada prvi udarac, dosjetljivo re?e: koji srdbu savla?uju, a na to vlasnik re?e: Savladao sam srdbu, a rob odmah dobaci: i ljudima prataju, a vlasnik re?e: Oprostio sam ti, ali se rob ne zaustavi na tome, nego re?e: a Allah voli one koji dobra djela ?ine, na to vlasnik uzvrati: Idi, slobodan si, putam te u ime Allaha! Ugled na dunjaluku ne?e uivati osim onaj koji je strpljiv, blag, i koji ne uri sa osvetom, onaj koji je ?edan, skroman, a kod koga se na?u sve ove osobine, on je na velikom stepenu morala. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Na Sudnjem danu meni ?e od vas biti najblii onaj koji ima najljepi moral. (Biljei Tirmizi, hadis je hasen)
U Kuranu se nijedna rije? ne spominje vie od rije?i sabur strpljenje, to ukazuje na iznimnu vanost posjedovanja osobine na koju upu?uje ova rije?. Zapravo, strpljivost je temeljno na?elo kojim se mjere i vagaju sve druge ?ovjekove osobine i moralne vrijednosti. Kuransko-sunnetski tekstovi koji govore o vrijednosti sabura daju toliku vanost i podiu ovu osobinu do te mjere da je ?ine osnovnim uzrokom spasa na Sudnjem danu. Strpljivost je osobina koja za sobom neizostavno povla?i i postojanje drugih osobina koje su njeni sastavni dijelovi. Simboli?ki re?eno, strpljivost je jedna velika i obilna rijeka u koju se ulijevaju brojne pritoke: blagost, umjerenost, ?ednost, zadovoljstvo, savladavanje srdbe, oprost
Sabur strpljivost
Sabur je temeljna osobina Allahovih iskrenih robova i podrazumijeva stoi?ko i predano podnoenje bolnih i tekih situacija koje ?ovjek ne moe izbje?i, pa tako pribjegava Allahu Uzvienom i Njemu, kojem se sve vra?a, preputa svoj slu?aj: Strpljiv budi! Ali, strpljiv ?e biti samo uz Allahovu pomo?. (En-Nahl, 127) S druge strane, ?ovjek kojem nedostaje strpljivosti, takvim vlada uznemirenost i duevno rastrojstvo.
Blagost
Jedna od sastavnih i neizostavnih osobina koje dolaze uz strpljivost jeste blagost. Ovo je osobina strpljivih i iskrenih vjernika koja do izraaja dolazi u trenucima kada ?ovjek na nanesenu uvredu ili nepravdu moe uzvratiti otro i estoko, ali ipak nadvlada osje?aj blagosti tako da se prema onima koji su loe postupili spram njega, postavi blago i velikoduno pre?e preko njihovih loih postupaka. Govore?i o blagosti, Allah kae: Strpljivo podnositi i pratati tako treba svaki pametan postupiti. (ura, 43) Razlika izme?u strpljivosti kao temeljne osobine i blagosti kao njene popratne osobine ogleda se u tome to je ?ovjek u nekim situacijama primoran da pokae strpljivost i da nema drugog izbora osim da tako postupi, me?utim, kada je u pitanju blagost, tada se ?ovjeku daje pravo izbora ho?e li postupiti blago ili uzvratiti istom mjerom. Ova razlika izme?u sabura i blagog postupanja najbolje se uo?ava u primjeru Jusufa, alejhis-selam. Naime, govore?i o saburu Jusufa, alejhis-selam, Ibn Kajjim, rahimehullah, u svojoj knjizi Medaridus-salikin navodi da je upitao ejhul-islama Ibn Tejmijju o strpljivosti Jusufa u bunaru, pa je on rekao: Bio je primoran da se strpi, ali ve?i od toga bio je njegov sabur u zatvoru i prilikom susreta sa enom koja ga je htjela u ku?i navesti na nemoral, pa je po svom izboru otiao u zatvor. Osobine suprotne blagosti jesu nepromiljenost i glupost. Allah je pohvalio Ibrahima, alejhis-selam, zbog njegove blagosti: Ibrahim je zaista bio dobroduan, saaljiv i odan. (Hud, ajet 75) Tako?er, blagost je i jedno od Allahovih svojstava i jedno od Njegovih lijepih imena. Ovo svojstvo Allahove blagosti ogleda se u tome to On ne pouruje kaznu Svojim robovima, a On je kadar da je izvri kada god ho?e, pa kae: Da Allah kanjava ljude prema onome to zaslue, nita ivo na povrini Zemljinoj ne bi ostavio, ali, On ih ostavlja do roka odre?enog. (Fatir, 45)
Savladavanje srdbe
Savladavanje srdbe direktno se vee uz blagost, a podrazumijeva ustezanje od uzvra?anja istom mjerom na fizi?ke ili verbalne napade. Dakle, onaj ko bude napadnut na bilo koji od ova dva na?ina, ima pravo da uzvrati istom mjerom ili da savlada srdbu i tako postigne veliko dobro, dre?i se Allahove naredbe: I nastojte zasluiti oprost Gospodara svoga i Dennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdbu savla?uju i ljudima prataju a Allah voli one koji dobra djela ?ine. (Alu Imran, 133134) Dakle, pod savladavanjem srdbe podrazumijeva se da ?ovjek ne uri sa osvetom, iako na to ima pravo, da se ne iritira i pored toga to u njemu moda klju?aju ljutnja i srdba. Ako postupi ovako, ubrat ?e divne plodove blagosti i svladavanja srdbe: Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa ?e ti dumanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati. To mogu posti?i samo strpljivi; to mogu posti?i samo vrlo sretni. (Fussilet, 3435) Na ovakav na?in mogu postupiti samo velike i rijetke li?nosti koje Allah hvali u hadisi-kudsijju: Ko savlada srdbu, a moe da je ispolji, Allah ?e mu ispuniti srce zadovoljstvom na Sudnjem danu. (Asbehani, sahih li gajrihi) Molimo Allaha da nas u?ini od njih!
Umjerenost i ?ednost
Ove dvije lijepe i plemenite osobine izravni su produkt sabura i suta suprotnost pohlepi. Kae Uzvieni Allah: I neka se suzdre oni koji se nemaju mogu?nosti oeniti, dok im Allah iz obilja Svoga ne pomogne! (En-Nur, 33), tj. ti se strpi u onome to je u rukama drugih ljudi makar mogao do?i do toga. Ostavi svaku strast do koje moe do?i, a koja je zabranjena, i to sve zbog ove osobine. U predislamsko doba otac Osmana b. Affana nazvan je Affan, to zna?i ?edan, jer je sebi zabranio vino i ene uprkos tome to je u njegovom mjestu odanost ovim uicima bila zastupljena u velikoj mjeri. Ovako je postupio zbog svoje ?ednosti, umjerenosti, osje?aja vrijednosti, i lijepog ponaanja.
Oprost
Nakon blagosti i savladavanja srdbe dolazi i vrhunac strpljivosti, a to je oprost. Dakle, ?ovek se odri?e svog prava da uzvrati istom mjerom na nepravdu i oprata, povode?i se za rije?im Uzvienog: koji srdbu savla?uju i ljudima prataju a Allah voli one koji dobra djela ?ine (Alu Imran, 133134), i: To mogu posti?i samo strpljivi; to mogu posti?i samo vrlo sretni (Fussilet, 3435). Vrlo slikovit primjer za blagost, savladavanje srdbe i oprost nalazimo u poznatom kazivanju o jednom robu koji je ?esto grijeio prema svome vlasniku, pa ga je on zbog toga htio kazniti bi?evanjem. Naavi se u toj naizgled bezizlaznoj situaciji i ele?i izbje?i kaznu, rob, u trenutku kada je vlasnik podigao ruku da mu zada prvi udarac, dosjetljivo re?e: koji srdbu savla?uju, a na to vlasnik re?e: Savladao sam srdbu, a rob odmah dobaci: i ljudima prataju, a vlasnik re?e: Oprostio sam ti, ali se rob ne zaustavi na tome, nego re?e: a Allah voli one koji dobra djela ?ine, na to vlasnik uzvrati: Idi, slobodan si, putam te u ime Allaha! Ugled na dunjaluku ne?e uivati osim onaj koji je strpljiv, blag, i koji ne uri sa osvetom, onaj koji je ?edan, skroman, a kod koga se na?u sve ove osobine, on je na velikom stepenu morala. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Na Sudnjem danu meni ?e od vas biti najblii onaj koji ima najljepi moral. (Biljei Tirmizi, hadis je hasen) Svojim lijepim moralom ?ovjek moe zaraditi na Sudnjem danu vie nego posta? koji ne iftari, klanja? koji ne prekida namaz i mudahid koji se ne umara.
Vaganje djela na Sudnjem danu ne?e biti po mnotvu namaza i posta, kao to kae uvaeni tabiin Bekr b. Abdullah Muzeni govore?i o Ebu Bekra es-Siddiku, radijallahu anhu: Nije vas pretekao mnotvom posta i namaza, nego ne?im to mu se duboko smjestilo u srce, jer je on sakupio mnotvo lijepih osobina i zbog toga je bio plemenit kod Uzvienog Allaha. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ?ovjeku nije dato nita bolje od sabura. (Biljei Hakim, hadis je vjerodostojan) Poznati tabiin Ata b. Ebu Rebah prenosi da mu je Ibn Abbas kazao: Ho?e da ti pokaem enu koja je stanovnik Denneta? Naravno, rekoh. Ova je ena dola Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekla: Allahov Poslani?e, imam padavicu, pa moli Allaha da me izlije?i, a on re?e: Ako ho?e, strpi se i dobit ?e Dennet, a ako ho?e, ?init ?u dovu Allahu da te izlije?i, a je ona rekla: Strpjet ?u se!
Alija b. Ebu Talib, radijallahu anhu, rekao je: Tri su vrste sabura: sabur na iskuenjima, sabur u pokornosti, sabur od grijeenja. Musliman koji se strpi u trenucima kada je iskuan neda?om siromatva, ili bolesti, ili tjeskobe i otu?enosti, i svoje stanje i situaciju preda Allahu Uzvienom, njemu pripada Dennet, i ovo je sabur na iskuenjima. Primjer sabura u pokornosti svakako je no?ni namaz. Ovaj sabur ogleda se u primjeru onoga ko ima toplu postelju i lijepu enu, i sve to ostavi i ustane da klanja Allahu Uzvienom. Ova vrsta sabura odnosi se i na ene, nae majke: trudno?a, ra?anje, dojenje, hajz, nifas, za sve to slijedi velika nagrada na Sudnjem danu jer su u tim stanjima iskazivale strpljivost kako bi mu sa njima bio zadovoljan i kako bi na najbolji na?in odgojile djecu.
I na kraju dolazi strpljenje i suzdravanje od grijeenja koje se manifestira tako to se ?ovjek bori sa svojom duom kako ne bi upao u grijehe jer je ?ovjek, pogotovo u ovim sumornim vremenima, okruen raznim iskuenjima i cijeli ivot danas je prepun grijeha i raznih pritisaka. Zbog toga je strpljivih ljudi vrlo malo jer ve?ina je pod utjecajem grijeha u koje svakodnevno upadaju, tako da je sabur od grijeenja jedan od najve?ih vidova sabura!
Zadovoljstvo i skromnost
Strpljiv vjernik istovremeno je i zadovoljan svime to mu je Uzvieni Allah odredio i skroman u izobilju kojim ga je On obasuo. Pod zadovoljstvom vjernika podrazumijeva se predavanje Allahovim naredbama i zabranama, zadovoljstvo s onim s ?ime je Allah zadovoljan, zatim da se ne srdi na Allahovu odredbu zbog svih neda?a koje ga poga?aju i da sve to prepusti Allahu, a uz ovo zadovoljstvo dolazi i skromnost: i da na ovom svijetu bude skroman, da bude zadovoljan sa malim uz mogu?nost da ima mnogo, i ovo je pohvalna skromnost. Suprotno zadovoljstvu je prodrljivost i nezasitost i ovo je osobina pohlepnog ?ovjeka. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Kada bi sin Ademov imao dvije doline zlata, poelio bi tre?u. (Buhari i Muslim)
< « | » > |
---|