Petak, JUNE 22, 2018
tekstovi_logo

Poslanikove metode u ispravljanju grešaka kod dječaka


izletKada je dijete na izletu, putovanju ili za sofrom, ponaša se prirodno, bez pretvaranja ili uljepšavanja, i ako tada učini grešku, u tom slučaju odgajatelj ili učitelj obavezan je da to ispravi jer su prilike odgovarajuće za to. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bio na nekim njegovim putovanjima i imao je roba, habešijskog dječaka, kojeg su zvali Endžeš.

On je gonio i vodio deve (tj. vodio je deve na kojima su jahale žene i među njima je bila Ummu Sulejm), pa mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Teško tebi, Endžeša, polagano vodi staklene boce!” (aludirajući na žene zbog njihove nježnosti i krhkosti, op. a.), a u drugoj se predaji navodi: “Nemoj polomiti staklenke!” (Muslim, 2323) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, iskoristio je putovanje kako bi podučio dječaka i ispravio njegovu grešku u načinu vođenja deva.

Od Omera b. Ebi Seleme, sina majke pravovjernih Ummu Seleme, prenosi se da je rekao: “Kao dječak bio sam pod skrbništvom Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa pošto sam, dok sam jeo, ruku pružao po cijeloj posudi, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom mi je rekao: ‘Dječače, spomeni Allaha (tj. izgovori bismillu), jedi desnom rukom i jedi ispred sebe!’ Poslije toga, jeo sam na takav način” (El-Buhari, 5376, i Muslim, 2022)

Uzvišeni Allah stvorio je čovjeka u najljepšem liku i podario mu razum kojim će razlučiti dobro od lošeg. Uprkos tome, svaki čovjek puno griješi, kako je to Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, opisao, rekavši: “Svaki čovjek puno griješi, a najbolji grješnici su oni koji se puno kaju.” (Et-Tirmizi, Ibn Madža, hadis hasen. Vidjeti: Albani, Sahihul-džamia, 4515) Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, također je rekao: “Tako mi Onoga u čijoj je ruci moja duša, da ne griješite, Allah bi vas uklonio i doveo bi narod koji bi griješio, a zatim tražio oprosta od Allaha, pa bi im On oprostio.” (Muslim, 7141) Činjenje grešaka sastavni je dio cjelokupnog ljudskog roda međutim, problem nastaje ako se greške ne liječe i ne ispravljaju i time postaju navike i običaji kojih se u budućnosti teško osloboditi. Ako je liječenje grešaka kod odraslih osoba vrlo važno, onda je to kod djece još važnije, jer ako se ne isprave greške kod malenog dječaka i adolescenta, mogao bi misliti da su te radnje uobičajene i ispravne. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posvećivao je veliku pažnju odgoju svojih drugova, a posebno mladića i djece. Uprkos brojnim obavezama, nije (zap)ostavljao usmjeravanje mladića i ispravljanje njihovih grešaka, jer je znao da je to  važno ako želi da se  izvede generacija mladića čvrstog imana koji znaju razlikovati dozvoljeno od zabranjenog i dobro od lošeg. Samo na ovaj način raste i razvija se zajednica i postaje primjer koji se slijedi, kako je rekao Uzvišeni: “Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio: tražite da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćate, i u Allaha vjerujete…” (Prijevod značenja Alu Imran, 110)

Razlozi zbog kojih dječaci zapadaju u greške

Pedagozi i odgajatelji naveli su najčešće razloge zbog kojih djeca zapadaju u greške:

●  Neznanje: dijete ne zna da je određeni postupak pogrešan i nema ispravnu predstavu o tome, ponaša se shodno vlastitom nahođenju i zbog toga zapadne u grešku.

●  Nedostatak prakse: dijete ne može da izvrši određenu radnju na ispravan način jer nikada do tada nije imalo priliku da to uradi.

●  Namjerna greška, što se vrlo rijetko dešava, tj. da dijete namjerno i svjesno čini grešku, znajući da je to neispravno. U ovom slučaju, mora se poduzeti posebno i brzo liječenje jer to istovremeno predstavlja opasnost za dijete i zajednicu.

Poslanikove metode u ispravljanju grešaka kod dječaka

Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, imao je jedinstvene i veličanstvene metode u ispravljanju grešaka kod dječaka. Protkane nježnošću, blagošću i milošću, ove su metode imale veliki utjecaj u odgoju plemenitih ashaba. Ovako nam jedan od njih prenosi priču o svom učenju iz vlastite greške: “Klanjao sam za Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, kada neki čovjek kihnu te mu ja rekoh: ‘Allah ti se smilovao!’, a ljudi me prostrijeliše pogledima. ‘Teško meni, zašto me tako gledate?’, rekoh im ja. Na to oni počeše da udaraju rukama po svojim bedrima, pa kad vidjeh da me ušutkuju, ušutio sam. Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem – draži mi je i od oca i od majke, završio namaz – a nikada, ni prije ni poslije njega, nisam vidio boljeg učitelja – Allaha mi, niti se namrgodio na mene, niti me udario, niti me izgrdio – samo je rekao: ‘U namazu nije dopušteno ništa govoriti. Namaz je samo slavljenje i veličanje Allaha, i učenje Kur’ana.” (En-Nesai, hadis sahih. Albani, Sahihu ve daifu Sunenu Nesai, 1218) Ovakvih je primjera puno u Poslanikovom životopisu. Ako usmjeravanje odraslih i ispravljanje njihovog ponašanja nije lahko, onda je ispravljanje dječijih grešaka opasnije i teže, i za to su potrebne posebne odgojne metode koje će odgovarati njihovim razumskim i duševnim shvatanjima. Ovo je ono čime se izdvojio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koji je prilikom ispravljanja dječijih grešaka primjenjivao nekoliko metoda, kao naprimjer, podučavanje i upozorenje, praktično ispravljanje grešaka, ispravljanje grešaka metodom igre i zabavljanja itd.

Podučavanje i upozorenje

Djeca često griješe zbog neznanja i tada nema potrebe za korištenjem drugih metoda osim metode podučavanja. U hadisu koji prenosi Ebu Hurejra, radijallahu anhu, kaže: “Hasan, sin Alije, uzeo je jednu datulu od datula koje su date za udjeljivanje sadake i stavio ju je u svoja usta pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Khh, khh’, kako bi je bacio. Zatim je rekao: ‘Zar nisi osjetio da mi ne jedemo sadaku?’” (El-Buhari, 1491) Podučio ga je da vjerovjesnicima i njihovim porodicama nije dozvoljeno da jedu datule koje su namijenjene za sadaku i tako ispravio grešku koju je učinio iz neznanja.

Praktično ispravljanje grešaka kod dječaka

Nedostatak praktičnog iskustva i vježbanja često dovedu do činjenja greške. Kada dječak u praksi vidi kako se ispravno izvršava određena radnja i nakon toga vježba i izvrši je, shvatit će vlastitu grešku i ispraviti je. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prošao pored dječaka koji je skidao kožu sa zaklane ovce, pa mu je rekao: “Odmakni se da ti pokažem jer vidim da ne znaš guliti ovcu.” Tada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zavukao svoju ruku između kože i mesa i povlačio je dok se nije otkinula sve do pazuha, a zatim je rekao: “Dječače, ovako je guli!” Potom je otišao i klanjao a nije se (ponovo) abdestio ni vodu dodirnuo.” (Ibn Madža, hadis sahih. Albani, Sahihu ve daifu suneni Ibn Madža, 3179)

Ispravljanje grešaka kod dječaka iskorištavanjem odgovarajućih prilika

Kada je dijete na izletu, putovanju ili za sofrom, ponaša se prirodno, bez pretvaranja ili uljepšavanja, i ako tada učini grešku, u tom slučaju odgajatelj ili učitelj obavezan je da to ispravi jer su prilike odgovarajuće za to. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bio na nekim njegovim putovanjima i imao je roba, habešijskog dječaka, kojeg su zvali Endžeš. On je gonio i vodio deve (tj. vodio je deve na kojima su jahale žene i među njima je bila Ummu Sulejm), pa mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Teško tebi, Endžeša, polagano vodi staklene boce!” (aludirajući na žene zbog njihove nježnosti i krhkosti, op. a.), a u drugoj se predaji navodi: “Nemoj polomiti staklenke!” (Muslim, 2323) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, iskoristio je putovanje kako bi podučio dječaka i ispravio njegovu grešku u načinu vođenja deva. Od Omera b. Ebi Seleme, sina majke pravovjernih Ummu Seleme, prenosi se da je rekao: “Kao dječak bio sam pod skrbništvom Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa pošto sam, dok sam jeo, ruku pružao po cijeloj posudi, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom mi je rekao: ‘Dječače, spomeni Allaha (tj. izgovori bismillu), jedi desnom rukom i jedi ispred sebe!’ Poslije toga, jeo sam na takav način” (El-Buhari, 5376, i Muslim, 2022), tj. jeo je onako kako ga je podučio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Postoji još mnogo odgovarajućih trenutaka za popravljanje, ojačavanje i ispravljanje grešaka kod dječaka. Jedan od njih je bolest jer se tada srca raznježe, naročito kod djece i adolescenata, pa bi odgajatelj morao iskoristiti ovu priliku da ispravi grešku kod djeteta, posavjetuje ga i uputi mu odgovarajuće smjernice. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Jedan židovski dječak služio je Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, pa se razbolio i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, otišao je da ga obiđe. Sjeo je pored njegove glave i rekao mu: ‘Primi islam!’ Dječak je pogledao u svog oca, koji je stajao pored njegovog uzglavlja, a on mu je rekao: ‘Poslušaj Ebul-Kasima!’, pa je prihvatio islam. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, izašao je od njega govoreći: ‘Hvala Allahu koji ga je spasio Vatre!’” (El-Buhari, 1356)

Ispravljanje greške povlačenjem za uho

Ova poslanička metoda sastavni je dio igre, koja se ogleda u laganom i nježnom povlačenju za uho. Metoda koja istovremeno sadrži igru, ukor i odgoj, kojom se dječaku želi ukazati da je ono što je uradio greška s kojim mora prestati i ne ponavljati je. Od Abdullaha b. Busra el-Mazenija prenosi se da je rekao: “Moja majka me poslala kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, sa otkinutim grozdom grožđa pa sam pojeo nešto od njega prije nego što sam mu ga dao.  Kada sam mu ga odnio, uhvatio me za uho i rekao: ‘Prevarante!’” (Ibn Madža) U još jednom hadisu govori se o fizičkom kontaktu prilikom ispravljanja greške. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Zanoćio sam kod svoje tetke Mejmune i kada je prošao određeni dio noći, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustao je da klanja, uzeo obješenu mješinu i lagano se abdestio (nije koristio puno vode, ali je upotpunio abdest), a zatim je počeo klanjati. Tada sam ustao, abdestio se i uradio sam sve onako kako je on uradio i stao sam da klanjam pored njega, na njegovu lijevu stranu, pa me je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, povukao i stavio me na svoju desnu stranu (u drugoj se predaji navodi: “...povukao me je za uho i stavio na svoju desnu stranu...”) i klanjao je onoliko koliko je Allah htio, zatim je legao i spavao sve dok nije poodmaklo (jutro). Nakon toga, došao je mujezin koji je tražio dopuštenje za namaz, pa je ustao i klanjao, a nije se abdestio.” (El-Buhari, 821)

Indirektno ispravljanje greške metodom pohvale

Kada bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ispravljao greške, imao je običaj da prvo počne hvaliti i upućivati pohvale dječaku, kako bi ukazao na njegove dobre i lijepe osobine i da greška u koju je počinio ne umanjuje njegovu vrijednost i položaj, zatim bi požurio da mu ispravi njegovu grešku i ukaže na ono što je ispravno, ako bi se radilo o djelima koja nisu obavezna i sunnetima, a ne o farzovima. Abdullaha b. Omera, Salimovog oca, prenosi se “da je u Poslanikovo, sallallahu alejhi ve  sellem, vrijeme bilo uobičajeno da čovjek koji nešto sanja ispriča taj san Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Bio sam dječak i spavao sam u mesdžidu dok je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,  bio živ, pa sam usnio da su došla dva meleka, uzela me i odveli u Vatru, a ona je obzidana kao što je bunar obzidan i ima dva roga. U njoj sam vidio ljude koje sam poznavao, pa sam počeo govoriti: ‘Allahu se utječem od Vatre!’ sreo nas je drugi melek i rekao: ‘Poslije ovoga, nemoj se bojati!’ Taj san ispričao sam Hafsi, a ona je to ispričala Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i on je rekao: ‘Blagodaran je čovjek (tj. Abdullah) kada bi samo noću klanjao’, i nakon toga Abdullah je klanjao noćni namaz i vrlo malo je spavao”. (El-Buhari, 1121)

Ispravljanje grešaka metodom “prelaska preko greške”

Period odrastanja je period kada kod djece prevladava ljubav prema igri sa prijateljima. Ponekad to bude pretjerana ljubav i kao takva odražava se na dječije učenje, posao ili pomaganje porodici. U ovim i sličnim stanjima najbolje je preći i zanemariti njihove greške jer je to dječakovo prirodno stanje u kojem presuđuje duševno i tjelesno oblikovanje. Ovome nas je Poslanik podučio svojim načinom ophođenja sa pojedinim dječacima kod kojih su se ukazale određene greške. Od Enesa b. Malika prenosi se: “Služio sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, deset godina i ni za jednu stvar koju mi je naredio da je uradim, pa je nisam uradio, nije rekao zašto to nisam uradio, niti mi je za neku stvar koju sam pogrešno uradio, rekao zašto sam to tako uradio, i ako bi me neko od ukućana korio, rekao bi: ‘Ostavi ga! Da je mogao, uradio bi ili da je bilo određeno, uradio bi!’” (Ahmed, hadis sahih, komentar Šuajba Arnauta) Tako je postupila i Enesova majka koja je prešla preko Enesove greške kada je zakasnio s povratkom kući. Enes, radijallahu anhu, kaže: “Jednog dana služio sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i kada sam završio sve svoje poslove, rekao sam: ‘Sad će Allahov Poslanik da spava popodnevni san’, i ja sam izašao kod djece koja su se igrala, gledao sam u njihovu igru kad je došao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kod njih, pozvao me i poslao da izvršim neku njegovu potrebu, pa sam otišao da to uradim. Poslanik je sjedio  u hladu sve dok nisam došao, a ja sam se zadržao i nisam otišao kod majke u vrijeme kada sam obično dolazio, pa kada sam došao kod nje, rekla je: ‘Šta te zadržalo?’ Rekao sam: ‘Poslanik me poslao da mu nešto obavim.’ ‘Šta to?’, upitala je. ‘To je tajna Allahovog Poslanika’, rekao sam. ‘Onda čuvaj tajnu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem’, rekla je.” (Ahmed, lanac prenosioca je sahih po uvjetima imama Muslima, komentar Šuajb Arnaut)

Ispravljanje greški metodom igre i zabavljanja

Dječija srca vole igru i zabavu i zbog toga metodu igre i zabavljanja treba najviše koristiti sa dječacima jer su oni skloniji igri. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koristio je ovu metodu umiljavajući se, igrajući i ispravljajući greške ashabima. Enes, radijallahu anhu, kaže: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, od svih je ljudi bio najljepšeg morala. Jednoga dana poslao me da nešto uradim, pa sam rekao: ‘Tako mi Allaha, neću ići!’, a u duši sam osjećao želju da idem i uradim ono što mi je naredio Allahov Vjerovjesnik. Krenuo sam i išao sam sve dok nisam prošao pored djece koja su se igrala na pijaci, pa me je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, iza leđa uhvatio za zatiljak. Pogledao sam u njega, a on se smijao i rekao mi: ‘O Enese, jesi li otišao uraditi ono što sam ti naredio?’ Rekao sam: ‘Da, idem, Allahov Poslaniče…’” (Muslim, 6155) Isto tako, Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, prakticirao je dozivati dječake po imenu u deminutivu, čime je želio ukazati na igru i umiljavanje dječaku.

Ispravljanje greške razgovorom i ubjeđivanjem

Dogodi se da dječak ili mladić namjerno pogriješe pod pritiskom svojih strasti. Razgovor i blaga rasprava jedini su načini za ispravljanje ovakvih grešaka, onako kako je postupio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prema mladiću koji je došao kod njega i rekao: “Allahov Poslaniče, dozvoli mi blud!” Ljudi povikaše na njega, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Prestanite!” Zatim reče: "Pustite ga da se približi." Mladić se približio i sjeo pred Allahovog Poslanika. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upita ga: "Bi li to želio svojoj majci?" "Ne bih", odgovorio je. "Ni drugi ljudi to ne žele svojim majkama", reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i upita: "Da li bi to želio svojoj kćerki?" "Ne bih", odgovorio je. "Ni drugi ljudi to ne žele svojim kćerima", reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i upita: "Da li bi to želio svojoj sestri?" "Ne bih", odgovorio je. "Ni drugi ljudi to ne žele svojim sestrama", reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i upita: "Da li bi to želio svojoj tetki s očeve strane?" "Ne bih", odgovorio je. "Ni drugi ljudi to ne žele svojim tetkama'', reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i upita: "Da li bi to želio svojoj tetki s majčine strane?" "Ne bih", odgovorio je. "Ni drugi ljudi to ne žele svojim tetkama", reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, te stavi svoju ruku na njegove grudi i reče: "Allahu moj, oprosti mu njegov grijeh i očisti njegovo srce, i učini ga čednim.” (Ahmed, hadis sahih. Albani, Silsiletus-sahiha muhtesare, 370)

Na kraju treba naglasiti i napomenuti da ispravljanje grešaka kod djece i njihovo usmjeravanje nije čin osvete ili neprijateljstva, već odgojni i obrazovni čin. Njegov prvi i posljednji cilj jeste uzdizanje nove generacije na visoki stepen islamskog morala koji će od dječaka u skorijoj budućnosti učiniti osobu čije će ambicije težiti napretku i prosperitetu ovog ummeta i širenju Allahove vjere.



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

PORODICA

POSJETITE MINBER.BA