Utorak, AUGUST 21, 2018
tekstovi_logo


izletKada je dijete na izletu, putovanju ili za sofrom, ponaa se prirodno, bez pretvaranja ili uljepavanja, i ako tada u?ini greku, u tom slu?aju odgajatelj ili u?itelj obavezan je da to ispravi jer su prilike odgovaraju?e za to. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bio na nekim njegovim putovanjima i imao je roba, habeijskog dje?aka, kojeg su zvali Ende.

On je gonio i vodio deve (tj. vodio je deve na kojima su jahale ene i me?u njima je bila Ummu Sulejm), pa mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Teko tebi, Endea, polagano vodi staklene boce! (aludiraju?i na ene zbog njihove njenosti i krhkosti, op. a.), a u drugoj se predaji navodi: Nemoj polomiti staklenke! (Muslim, 2323) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, iskoristio je putovanje kako bi podu?io dje?aka i ispravio njegovu greku u na?inu vo?enja deva.

Od Omera b. Ebi Seleme, sina majke pravovjernih Ummu Seleme, prenosi se da je rekao: Kao dje?ak bio sam pod skrbnitvom Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa poto sam, dok sam jeo, ruku pruao po cijeloj posudi, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom mi je rekao: Dje?a?e, spomeni Allaha (tj. izgovori bismillu), jedi desnom rukom i jedi ispred sebe! Poslije toga, jeo sam na takav na?in (El-Buhari, 5376, i Muslim, 2022)

Uzvieni Allah stvorio je ?ovjeka u najljepem liku i podario mu razum kojim ?e razlu?iti dobro od loeg. Uprkos tome, svaki ?ovjek puno grijei, kako je to Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, opisao, rekavi: Svaki ?ovjek puno grijei, a najbolji grjenici su oni koji se puno kaju. (Et-Tirmizi, Ibn Mada, hadis hasen. Vidjeti: Albani, Sahihul-damia, 4515) Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, tako?er je rekao: Tako mi Onoga u ?ijoj je ruci moja dua, da ne grijeite, Allah bi vas uklonio i doveo bi narod koji bi grijeio, a zatim traio oprosta od Allaha, pa bi im On oprostio. (Muslim, 7141) ?injenje greaka sastavni je dio cjelokupnog ljudskog roda me?utim, problem nastaje ako se greke ne lije?e i ne ispravljaju i time postaju navike i obi?aji kojih se u budu?nosti teko osloboditi. Ako je lije?enje greaka kod odraslih osoba vrlo vano, onda je to kod djece jo vanije, jer ako se ne isprave greke kod malenog dje?aka i adolescenta, mogao bi misliti da su te radnje uobi?ajene i ispravne. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posve?ivao je veliku panju odgoju svojih drugova, a posebno mladi?a i djece. Uprkos brojnim obavezama, nije (zap)ostavljao usmjeravanje mladi?a i ispravljanje njihovih greaka, jer je znao da je to  vano ako eli da se  izvede generacija mladi?a ?vrstog imana koji znaju razlikovati dozvoljeno od zabranjenog i dobro od loeg. Samo na ovaj na?in raste i razvija se zajednica i postaje primjer koji se slijedi, kako je rekao Uzvieni: Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio: traite da se ?ine dobra djela, a od nevaljalih odvra?ate, i u Allaha vjerujete (Prijevod zna?enja Alu Imran, 110)

Razlozi zbog kojih dje?aci zapadaju u greke

Pedagozi i odgajatelji naveli su naj?e?e razloge zbog kojih djeca zapadaju u greke:

?  Neznanje: dijete ne zna da je odre?eni postupak pogrean i nema ispravnu predstavu o tome, ponaa se shodno vlastitom naho?enju i zbog toga zapadne u greku.

?  Nedostatak prakse: dijete ne moe da izvri odre?enu radnju na ispravan na?in jer nikada do tada nije imalo priliku da to uradi.

?  Namjerna greka, to se vrlo rijetko deava, tj. da dijete namjerno i svjesno ?ini greku, znaju?i da je to neispravno. U ovom slu?aju, mora se poduzeti posebno i brzo lije?enje jer to istovremeno predstavlja opasnost za dijete i zajednicu.

Poslanikove metode u ispravljanju greaka kod dje?aka

Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, imao je jedinstvene i veli?anstvene metode u ispravljanju greaka kod dje?aka. Protkane njeno?u, blago?u i milo?u, ove su metode imale veliki utjecaj u odgoju plemenitih ashaba. Ovako nam jedan od njih prenosi pri?u o svom u?enju iz vlastite greke: Klanjao sam za Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, kada neki ?ovjek kihnu te mu ja rekoh: Allah ti se smilovao!, a ljudi me prostrijelie pogledima. Teko meni, zato me tako gledate?, rekoh im ja. Na to oni po?ee da udaraju rukama po svojim bedrima, pa kad vidjeh da me uutkuju, uutio sam. Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem drai mi je i od oca i od majke, zavrio namaz a nikada, ni prije ni poslije njega, nisam vidio boljeg u?itelja Allaha mi, niti se namrgodio na mene, niti me udario, niti me izgrdio samo je rekao: U namazu nije doputeno nita govoriti. Namaz je samo slavljenje i veli?anje Allaha, i u?enje Kurana. (En-Nesai, hadis sahih. Albani, Sahihu ve daifu Sunenu Nesai, 1218) Ovakvih je primjera puno u Poslanikovom ivotopisu. Ako usmjeravanje odraslih i ispravljanje njihovog ponaanja nije lahko, onda je ispravljanje dje?ijih greaka opasnije i tee, i za to su potrebne posebne odgojne metode koje ?e odgovarati njihovim razumskim i duevnim shvatanjima. Ovo je ono ?ime se izdvojio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koji je prilikom ispravljanja dje?ijih greaka primjenjivao nekoliko metoda, kao naprimjer, podu?avanje i upozorenje, prakti?no ispravljanje greaka, ispravljanje greaka metodom igre i zabavljanja itd.

Podu?avanje i upozorenje

Djeca ?esto grijee zbog neznanja i tada nema potrebe za koritenjem drugih metoda osim metode podu?avanja. U hadisu koji prenosi Ebu Hurejra, radijallahu anhu, kae: Hasan, sin Alije, uzeo je jednu datulu od datula koje su date za udjeljivanje sadake i stavio ju je u svoja usta pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Khh, khh, kako bi je bacio. Zatim je rekao: Zar nisi osjetio da mi ne jedemo sadaku? (El-Buhari, 1491) Podu?io ga je da vjerovjesnicima i njihovim porodicama nije dozvoljeno da jedu datule koje su namijenjene za sadaku i tako ispravio greku koju je u?inio iz neznanja.

Prakti?no ispravljanje greaka kod dje?aka

Nedostatak prakti?nog iskustva i vjebanja ?esto dovedu do ?injenja greke. Kada dje?ak u praksi vidi kako se ispravno izvrava odre?ena radnja i nakon toga vjeba i izvri je, shvatit ?e vlastitu greku i ispraviti je. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, proao pored dje?aka koji je skidao kou sa zaklane ovce, pa mu je rekao: Odmakni se da ti pokaem jer vidim da ne zna guliti ovcu. Tada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zavukao svoju ruku izme?u koe i mesa i povla?io je dok se nije otkinula sve do pazuha, a zatim je rekao: Dje?a?e, ovako je guli! Potom je otiao i klanjao a nije se (ponovo) abdestio ni vodu dodirnuo. (Ibn Mada, hadis sahih. Albani, Sahihu ve daifu suneni Ibn Mada, 3179)

Ispravljanje greaka kod dje?aka iskoritavanjem odgovaraju?ih prilika

Kada je dijete na izletu, putovanju ili za sofrom, ponaa se prirodno, bez pretvaranja ili uljepavanja, i ako tada u?ini greku, u tom slu?aju odgajatelj ili u?itelj obavezan je da to ispravi jer su prilike odgovaraju?e za to. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bio na nekim njegovim putovanjima i imao je roba, habeijskog dje?aka, kojeg su zvali Ende. On je gonio i vodio deve (tj. vodio je deve na kojima su jahale ene i me?u njima je bila Ummu Sulejm), pa mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Teko tebi, Endea, polagano vodi staklene boce! (aludiraju?i na ene zbog njihove njenosti i krhkosti, op. a.), a u drugoj se predaji navodi: Nemoj polomiti staklenke! (Muslim, 2323) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, iskoristio je putovanje kako bi podu?io dje?aka i ispravio njegovu greku u na?inu vo?enja deva. Od Omera b. Ebi Seleme, sina majke pravovjernih Ummu Seleme, prenosi se da je rekao: Kao dje?ak bio sam pod skrbnitvom Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa poto sam, dok sam jeo, ruku pruao po cijeloj posudi, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom mi je rekao: Dje?a?e, spomeni Allaha (tj. izgovori bismillu), jedi desnom rukom i jedi ispred sebe! Poslije toga, jeo sam na takav na?in (El-Buhari, 5376, i Muslim, 2022), tj. jeo je onako kako ga je podu?io Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Postoji jo mnogo odgovaraju?ih trenutaka za popravljanje, oja?avanje i ispravljanje greaka kod dje?aka. Jedan od njih je bolest jer se tada srca raznjee, naro?ito kod djece i adolescenata, pa bi odgajatelj morao iskoristiti ovu priliku da ispravi greku kod djeteta, posavjetuje ga i uputi mu odgovaraju?e smjernice. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: Jedan idovski dje?ak sluio je Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, pa se razbolio i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, otiao je da ga obi?e. Sjeo je pored njegove glave i rekao mu: Primi islam! Dje?ak je pogledao u svog oca, koji je stajao pored njegovog uzglavlja, a on mu je rekao: Posluaj Ebul-Kasima!, pa je prihvatio islam. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, izaao je od njega govore?i: Hvala Allahu koji ga je spasio Vatre! (El-Buhari, 1356)

Ispravljanje greke povla?enjem za uho

Ova poslani?ka metoda sastavni je dio igre, koja se ogleda u laganom i njenom povla?enju za uho. Metoda koja istovremeno sadri igru, ukor i odgoj, kojom se dje?aku eli ukazati da je ono to je uradio greka s kojim mora prestati i ne ponavljati je. Od Abdullaha b. Busra el-Mazenija prenosi se da je rekao: Moja majka me poslala kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, sa otkinutim grozdom gro?a pa sam pojeo neto od njega prije nego to sam mu ga dao.  Kada sam mu ga odnio, uhvatio me za uho i rekao: Prevarante! (Ibn Mada) U jo jednom hadisu govori se o fizi?kom kontaktu prilikom ispravljanja greke. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: Zano?io sam kod svoje tetke Mejmune i kada je proao odre?eni dio no?i, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustao je da klanja, uzeo objeenu mjeinu i lagano se abdestio (nije koristio puno vode, ali je upotpunio abdest), a zatim je po?eo klanjati. Tada sam ustao, abdestio se i uradio sam sve onako kako je on uradio i stao sam da klanjam pored njega, na njegovu lijevu stranu, pa me je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, povukao i stavio me na svoju desnu stranu (u drugoj se predaji navodi: ...povukao me je za uho i stavio na svoju desnu stranu...) i klanjao je onoliko koliko je Allah htio, zatim je legao i spavao sve dok nije poodmaklo (jutro). Nakon toga, doao je mujezin koji je traio doputenje za namaz, pa je ustao i klanjao, a nije se abdestio. (El-Buhari, 821)

Indirektno ispravljanje greke metodom pohvale

Kada bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ispravljao greke, imao je obi?aj da prvo po?ne hvaliti i upu?ivati pohvale dje?aku, kako bi ukazao na njegove dobre i lijepe osobine i da greka u koju je po?inio ne umanjuje njegovu vrijednost i poloaj, zatim bi pourio da mu ispravi njegovu greku i ukae na ono to je ispravno, ako bi se radilo o djelima koja nisu obavezna i sunnetima, a ne o farzovima. Abdullaha b. Omera, Salimovog oca, prenosi se da je u Poslanikovo, sallallahu alejhi ve  sellem, vrijeme bilo uobi?ajeno da ?ovjek koji neto sanja ispri?a taj san Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Bio sam dje?ak i spavao sam u mesdidu dok je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,  bio iv, pa sam usnio da su dola dva meleka, uzela me i odveli u Vatru, a ona je obzidana kao to je bunar obzidan i ima dva roga. U njoj sam vidio ljude koje sam poznavao, pa sam po?eo govoriti: Allahu se utje?em od Vatre! sreo nas je drugi melek i rekao: Poslije ovoga, nemoj se bojati! Taj san ispri?ao sam Hafsi, a ona je to ispri?ala Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i on je rekao: Blagodaran je ?ovjek (tj. Abdullah) kada bi samo no?u klanjao, i nakon toga Abdullah je klanjao no?ni namaz i vrlo malo je spavao. (El-Buhari, 1121)

Ispravljanje greaka metodom prelaska preko greke

Period odrastanja je period kada kod djece prevladava ljubav prema igri sa prijateljima. Ponekad to bude pretjerana ljubav i kao takva odraava se na dje?ije u?enje, posao ili pomaganje porodici. U ovim i sli?nim stanjima najbolje je pre?i i zanemariti njihove greke jer je to dje?akovo prirodno stanje u kojem presu?uje duevno i tjelesno oblikovanje. Ovome nas je Poslanik podu?io svojim na?inom opho?enja sa pojedinim dje?acima kod kojih su se ukazale odre?ene greke. Od Enesa b. Malika prenosi se: Sluio sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, deset godina i ni za jednu stvar koju mi je naredio da je uradim, pa je nisam uradio, nije rekao zato to nisam uradio, niti mi je za neku stvar koju sam pogreno uradio, rekao zato sam to tako uradio, i ako bi me neko od uku?ana korio, rekao bi: Ostavi ga! Da je mogao, uradio bi ili da je bilo odre?eno, uradio bi! (Ahmed, hadis sahih, komentar uajba Arnauta) Tako je postupila i Enesova majka koja je prela preko Enesove greke kada je zakasnio s povratkom ku?i. Enes, radijallahu anhu, kae: Jednog dana sluio sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i kada sam zavrio sve svoje poslove, rekao sam: Sad ?e Allahov Poslanik da spava popodnevni san, i ja sam izaao kod djece koja su se igrala, gledao sam u njihovu igru kad je doao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kod njih, pozvao me i poslao da izvrim neku njegovu potrebu, pa sam otiao da to uradim. Poslanik je sjedio  u hladu sve dok nisam doao, a ja sam se zadrao i nisam otiao kod majke u vrijeme kada sam obi?no dolazio, pa kada sam doao kod nje, rekla je: ta te zadralo? Rekao sam: Poslanik me poslao da mu neto obavim. ta to?, upitala je. To je tajna Allahovog Poslanika, rekao sam. Onda ?uvaj tajnu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, rekla je. (Ahmed, lanac prenosioca je sahih po uvjetima imama Muslima, komentar uajb Arnaut)

Ispravljanje greki metodom igre i zabavljanja

Dje?ija srca vole igru i zabavu i zbog toga metodu igre i zabavljanja treba najvie koristiti sa dje?acima jer su oni skloniji igri. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koristio je ovu metodu umiljavaju?i se, igraju?i i ispravljaju?i greke ashabima. Enes, radijallahu anhu, kae: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, od svih je ljudi bio najljepeg morala. Jednoga dana poslao me da neto uradim, pa sam rekao: Tako mi Allaha, ne?u i?i!, a u dui sam osje?ao elju da idem i uradim ono to mi je naredio Allahov Vjerovjesnik. Krenuo sam i iao sam sve dok nisam proao pored djece koja su se igrala na pijaci, pa me je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, iza le?a uhvatio za zatiljak. Pogledao sam u njega, a on se smijao i rekao mi: O Enese, jesi li otiao uraditi ono to sam ti naredio? Rekao sam: Da, idem, Allahov Poslani?e (Muslim, 6155) Isto tako, Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, prakticirao je dozivati dje?ake po imenu u deminutivu, ?ime je elio ukazati na igru i umiljavanje dje?aku.

Ispravljanje greke razgovorom i ubje?ivanjem

Dogodi se da dje?ak ili mladi? namjerno pogrijee pod pritiskom svojih strasti. Razgovor i blaga rasprava jedini su na?ini za ispravljanje ovakvih greaka, onako kako je postupio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prema mladi?u koji je doao kod njega i rekao: Allahov Poslani?e, dozvoli mi blud! Ljudi povikae na njega, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, re?e: Prestanite! Zatim re?e: "Pustite ga da se priblii." Mladi? se pribliio i sjeo pred Allahovog Poslanika. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upita ga: "Bi li to elio svojoj majci?" "Ne bih", odgovorio je. "Ni drugi ljudi to ne ele svojim majkama", re?e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i upita: "Da li bi to elio svojoj k?erki?" "Ne bih", odgovorio je. "Ni drugi ljudi to ne ele svojim k?erima", re?e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i upita: "Da li bi to elio svojoj sestri?" "Ne bih", odgovorio je. "Ni drugi ljudi to ne ele svojim sestrama", re?e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i upita: "Da li bi to elio svojoj tetki s o?eve strane?" "Ne bih", odgovorio je. "Ni drugi ljudi to ne ele svojim tetkama'', re?e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i upita: "Da li bi to elio svojoj tetki s maj?ine strane?" "Ne bih", odgovorio je. "Ni drugi ljudi to ne ele svojim tetkama", re?e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, te stavi svoju ruku na njegove grudi i re?e: "Allahu moj, oprosti mu njegov grijeh i o?isti njegovo srce, i u?ini ga ?ednim. (Ahmed, hadis sahih. Albani, Silsiletus-sahiha muhtesare, 370)

Na kraju treba naglasiti i napomenuti da ispravljanje greaka kod djece i njihovo usmjeravanje nije ?in osvete ili neprijateljstva, ve? odgojni i obrazovni ?in. Njegov prvi i posljednji cilj jeste uzdizanje nove generacije na visoki stepen islamskog morala koji ?e od dje?aka u skorijoj budu?nosti u?initi osobu ?ije ?e ambicije teiti napretku i prosperitetu ovog ummeta i irenju Allahove vjere.



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

PORODICA

POSJETITE MINBER.BA