Subota, FEBRUARY 24, 2018
tekstovi_logo

Razmišljanje o kur’anskim ajetima


holy_qoranJedan od najvećih ciljeva učenja Kur’ana jeste razumijevanje onoga što se uči jer na taj način postiže se željeni cilj učenja, kao što je širokogrudnost, osvjetljenje srca, uputa..., da srce bude zauzeto razmišljanjem o onome što se uči i da zna značenje ajeta, da razmišlja o Allahovim naredbama i Njegovim zabranama. I takav način učenja bio je naređen Poslaniku, salallahu alejhi ve sellem, kao što je rekao Uzvišeni: “i izgovaraj Kur’an pažljivo (polahko)“. (Muzzemil, 4) Samo pažljivim učenjem Kur’ana čovjek dolazi do razmišljanja o onome o čemu se uči, srce se pokrene i postiže se obožavanje Allaha s tim ajetima. Poslanik je učio Kur’an, učio je sure pažljivo i polahko: “Knjiga koju smo ti objavili je blagoslovljena; da razmatraju ajete njene i da se pouče posjednici razuma.” (Sad, 29)

Brojni su ajeti koji nam govore da Kur’an treba učiti s razmišljanjem. Razmišljajući i razumijevajući Kur’an znamo šta činiti i kako trebamo postupati, i tada nam je Allahov Govor vodilja i svjetlost u našem životu sve do smrti. Ashabi su tako učili Kur’an i praktikovali su takav način učenja: učili su deset ajeta, razumijevali bi ih  i postupali po njima. Ebu Abdurrahman es-Sulemi, Allah mu se smilovao, rekao je: “Ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji su nas podučavali, govorili su nam da su oni uzimali deset ajeta od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i nisu uzimali drugih deset ajeta sve dok ne bi naučili sve ono što u njima ima od znanja i djela.”

Zato je naša prva i najvažnija obaveza naša srca i razum otvoriti prilikom učenja  Kur’ana. Kakva je razlika između našeg učenja Kur’ana i učenja ashaba? Danas, u većini slučajeva, mnoge od nas koje želimo da nam dijete nauči Kur’an svakog dana pratimo dijete koliko je naučilo napamet iz Kur’ana: “Sine, jesi li završio džuz, drugi, treći, deseti, petnaesti, dvadeseti...”, sve dok dijete ne upotpuni ono što roditelj želi i završi hifz, nakon toga roditelji presretni pozovu rodbinu, prijatelje, znane i neznane oglašavajući  i ponoseći se jer ima sina ili kćerku hafiza Kur’ana i s time se u većini slučajeva završava priča. 

Ashabi nisu ovako učili Kur’an, niti su postupali na ovakav način. Generacije prije nas učile su Kur’an, međutim, oni su otvarali svoja srca i razum kur’anskim ajetima i iz njihovog načina učenja Kur’ana odgajani su junaci, hrabri ratnici, učenjaci koji su širili Allahovu vjeru i osvajali države na Istoku i Zapadu. Učili su Kur’an, ali ne kako ga mi učimo. Omer, radijallahu anhu, rekao je: “Onaj ko želi da svoju djecu poduči napamet Kur’anu, neka počne s kratkim surama.” I Ibn Abbas, radijallahu anhuma, kaže u Sahihu: “Naučio sam kratke sure, a imao sam deset godina.” Dakle, ashabi su prvo napamet učili kratke sure, a zatim duže sure. Kao i svi mi. Međutim, u čemu se ogleda razlika između nas i njih? Pokušat ćemo da navedemo primjer njihovog učenja Kur’ana i to kroz primjer sure En-Nas. Prije nego što bi naučili određenu suru, npr. suru En-Nas, oni bi prvo počeli da uče njeno značenje i da razumijevaju nejne poruke: O čemu ova sura govori, šta Allah želi od nas u suri En-Nas...?

“Reci: ‘Tražim zaštitu...’” – sura počinje s istiazom, traženjem zaštite, s našim Gospodarom, stoga i sebi i onima koje podučavamo trebamo prvo pojasniti značenje ovih riječi, da to ne bude puko izgovaranje, već da značenje ovih riječi duboko usadimo u svoja srca.

“...Gospodara ljudi...” – o Muhammede, traži zaštitu od Gospodara ljudi i ovo je tačka od koje se počinje s usađivanjem akide u srcima, akide tevekkula – oslanjanja, traženja zaštite, nadanja i traženja od samo jednog, a to je Gospodar ljudi.

“...Vladara ljudi...”: Da li znate razliku između “Rabbi nas” i “Melikin-nas”? Rabb je Onaj koji Svoje robove obasipa brojnim blagodatima, dok je Melik Onaj koji vlada onako kako On hoće.

“...Boga ljudi...” ovo je treća osobina našeg Gospodara. U prethodnim ajetima objavljeno je traženje zaštite od našeg Gospodara s Njegove tri osobine: Rabb –Gospodar, Malik – Vladar i Ilah – Bog. Ovako su ashabi učili i druge podučavali Kur’anu: s dubokim razmišljanjem i razumijevanjem ajeta koje je objavio Jedini Gospodar. 

Primjer življenja s Kur’anom

Kada je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, jednog od svojih drugova poslao kao vojskovođu, on je vojnicima predvodio namaz u kojem je na svakom rekatu učio suru El-Ihlas – Kul-huvallahu ehad. Ashabima je to bilo čudno, pa kada su se vratili iz džihada, spomenuli su njegovo ponašanje Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a on im je rekao: “Pitajte ga zašto je to činio?” Oni su otišli i upitali ga o tome, a on je rekao: “U njoj su navedene osobine Milostivog i ja volim da je učim.” Kada su to prenijeli Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, on je rekao: “Obavijestite ga da ga Allah voli.” (Buhari i Muslim)

Osman, radijallahu anhu, rekao je: “Kada bi naša srca bila zdrava, ne bi se nikada zasitila učenja Kur’ana”. Allaha molimo da nam podari ljubav prema učenju Kur’ana i da ga učini svjetlošću u našim srcima i u srcima svih onih koje volimo!



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

DAWA