Ibn Abbas ka�e: �Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, do�ao je kod zemzema pa smo mu zagrabili jednu kofu iz koje se napio. Na kraju je jedan gutljaj zemzema iz usta vratio u kofu koju su ponovo sasuli u bunar.� (Ahmed, 1/372) U drugoj predaji od Vaila b. Hud�ra navodi se da je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, donesena posuda sa zemzemom, pa  je njome isprao svoja usta, a potom je vratio vodu natrag u posudu. Voda je imala miris ljep�i od mo�usa ili kao mo�us. (Ahmed, 4/318) Vrijednost zemzem-vode znaju i u?eni ljudi iz reda ehlul-kitabija. Mud�ahid b. D�ebr pripovijeda da su jednom prilikom, dok su putovali zemljom Bizantinaca, bili prinu?eni preno?iti kod jednog sve?enika. Sve?enik je upitao prisutne da li me?u njima ima neko iz Meke, a Mud�ahid je odgovorio da ima. Sve?enik ga je upitao kolika je udaljenost izme?u Zemzema i Crnog kamena, a  Mud�ahid je rekao da ne zna ta?no, nego da samo mo�e naga?ati. Sve?enik re?e: �Ja znam, voda prolazi ispod Crnog kamena. Da imam posudu u kojoj se nalazi zemzem-voda, bila bi mi dra�a od iste posude pune zlata.� (El-Fakihi, 2/37/1097, s ispravnim lancem prenosilaca)

Imam Buharija, 708/3364, bilje�i jedan podu�i hadis koji jasno ukazuje na to da vrelo Zemzem datira od vremena Ibrahima, alejhis-selam. Dakle, nekoliko hiljada godina ovaj izvor napaja ljude, kako stanovnike Meke tako i njene posjetitelje i prolaznike, putnike namjernike.

Zemzem-voda bila je no�ena i van Meke u vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i nakon njega. Ovo je praksa gotovo svih ljudi koji dolaze u Meku da obave had� ili umru. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, napisao je pismo Suhejlu b. Amru u kojem je stajalo: �Ako ti do?e ovo pismo u toku dana, ne ?ekaj no?, a ako ti do?e u toku no?i, ne ?ekaj jutro, ve? mi po�alji zemzem-vode.� (Abdurrezzak, 5/119/9127; El-Fakihi, 2/33/1088 i 2/48/1123. Imam Es-Sehavi ovo je predanje ocijenio dobrim. Vidjeti: El-Mekasidul-hasene, str. 569)

Izvor Zemzem nalazi se u neposrednoj blizini Kabe. Donedavno je bilo mogu?e si?i ispod podija na kojem se obavlja tavaf i vidjeti vodu odakle izvire. Sada je taj prostor prekriven i iznad Zemzema se mo�e nesmetano tavafiti, ?ime je znatno pro�irena povr�ina na kojoj se obavlja tavaf i uklonjena velika prepreka koja je pravila bespotrebnu gu�vu i ?esto uzrokovala ne�eljene posljedice, naro?ito prvog dana Bajrama kada se obavlja glavni had�ski tavaf. Danas se na mjestu izvora nalazi posebno ozna?en krug pre?nika 2,5 metara na kojem pi�e �Izvor Zemzem�. U sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, navode se brojni hadisi koji aludiraju na vrijednost zemzem-vode.

Voda zemzem najbolja je ovosvjetska voda

Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: �Najbolja voda na zemljinoj povr�ini jeste voda zemzem. U njoj je hrana za gladnog i lijek za bolesnog.� (El-Fakihi, Ahbaru Mekke, 2/41/1106; Et-Taberani, El-Kebir, 11/80/11167 i El-Evsat, 4/355/3912, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 3/44�45; Sahihul-d�amia, 1/627)

Povode?i se za ovim hadisom, neki u?enjaci smatraju da je voda zemzem bolja od ahiretskog izvora Kevser. (Vidjeti: Fethul-Kadir, 3/599 i 5/490; Nasir el-D�udja, Et-Teberruk, str. 282.)

Me?utim, ovo mi�ljenje nije jako jer se hadis odnosi na ovosvjetske vode, kako se navodi u prethodnom hadisu: �Najbolja voda na zemljinoj povr�ini...�, a izvor Kevser vezan je za ahiret, a ne za ovaj svijet.

Zemzem-voda je hrana za gladnog i lijek za bolesnog

Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: �Najbolja voda na zemljinoj povr�ini je voda zemzem. U njoj je hrana za gladnog i lijek za bolesnog.� (El-Fakihi, Ahbaru Mekke, 2/41/1106; Et-Taberani, El-Kebir, 11/80/11167 i El-Evsat, 4/355/3912, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 3/44�45; Sahihul-d�amia, 1/627) Nakon �to se Ebu Zerr vidno udebljao bez konzumiranja hrane, a piju?i isklju?ivo zemzem-vodu trideset dana, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: �Zemzem-voda je blagoslovljena, ona je hrana gladnom.� (Muslim, 16/24�27/2473)

Ibn Abbas ka�e: �Zemzem-vodu nazivali smo vodom koja utoljava glad i smatrali smo je velikom blagodati kada je rije? o prehranjivanju porodice.� (Abdurrezzak, 5/117/9120; Ibn Ebu �ejba, 3/262/14131; El-Fakihi, 2/36/1094; Et-Taberani, 10/271/10637, s ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Med�meuz-zevaid, 3/286; Es-Silsiletus-sahiha, 6/419�421; Sahihut-tergib, 1/41)

Abdullah b. Ahmed b. Hanbel ka�e: �Vidio sam svoga oca (tj. imama Ahmeda) da pije zemzem kao lijek, potirao je njime svoje ruke i lice.� (Vidjeti: Es-Sijer, 11/212)

�ejhul-islam Ibn Kajjim napominje: �Mnogo nas se, Allahovim dopu�tenjem, izlije?ilo vodom zemzem od raznih bolesti. Vidio sam ?ovjeka koji se prehranjivao samo zemzemom, piju?i ga oko pola mjeseca, ili vi�e od toga, i nije osje?ao glad. Tavafio bi oko Kabe kao i drugi ljudi. Pri?ao mi je da bi ponekad �ivio samo od zemzema oko ?etrdeset dana i imao bi dovoljno snage da posti, tavafi i spolno op?i sa suprugom.� (Vidjeti: Zadul-mead, 4/393)

U drugom djelu Ibn Kajjim ka�e: �Razbolio sam se u Meki i lije?io se u?e?i na zemzem i piju?i ga, pa sam ozdravio. Nakon toga, ?esto sam se lije?io na ovaj na?in od raznih bolesti i to bi mi uvijek pomoglo.� (Vidjeti: Et-Tibbun-Nebevi, str. 130.)

Ako bi neko kazao da vjerodostojna predanja od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, aludiraju na to da je zemzem lijek onome ko ga pije s tom namjerom i da su se mnogi ljudi izlije?ili njime, me?utim, kako komentirati ?injenicu da veliki broj ljudi pije zemzem radi izlje?enja, ali bez ikakvih rezultata, odgovorili bismo: Nema sumnje da Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, medicina mora uroditi plodom, jer potje?e iz izvora objave, za razliku od klasi?ne medicine koja je utemeljena na pokusima i eksperimentima. Pored toga, poslani?ka medicina ne mora nu�no dati rezultate kod svake osobe. Ponekad slabost ubje?enja u ovakav vid lije?enja biva razlogom da bolesnik ne vidi posebnu korist od lije?enja. Kur�an je, bez sumnje, lijek za ljudska srca, ali, ipak, odre?eni ljudi ne?e u Kur�anu na?i lijek za svoja srca. Tako kur�anski ajeti licemjeru samo pove?avaju nevjerstvo i bolest u srcu. Dakle, poslani?ka medicina poma�e samo ?istim tijelima, kao �to je Kur�an lijek za ?iste du�e. (Vidjeti: Fethul-Bari, 10/180.)

Kadija Ibn Arebi el-Maliki, nakon �to je spomenuo slu?aj Ebu Zerra koji se udebljao bez konzumiranja hrane, a piju?i isklju?ivo zemzem-vodu trideset dana, rekao je: �Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio nas je da je ovo bilo svojstvo zemzema u njegovo vrijeme i da ?e ostaje pri njemu do Sudnjeg dana (i imat ?e takvo dejstvo na) svakoga ko o?isti svoje namjere i svoju nutrinu i ne bude poricao ovu stvarnost niti zemzem konzumirao ispituju?i da li ?e se, uistinu, desiti ono �to je rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jer je Allah s onima koji se iskreno na Njega oslanjaju, a osramotit ?e one koji eksperimentiraju na rije?ima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.� (Vidjeti: Ahkamul-Kur�an, 3/83.)

Hajva b. �urejh et-Tud�ibi, kada bi dobio svoju godi�nju platu u iznosu od �ezdeset dinara, podijelio bi je siromasima prije nego �to bi se vratio ku?i. Kada bi u�ao u ku?u, na�ao bi istu svotu novca pod posteljom na kojoj je spavao. Kada je za to ?uo njegov amid�i?, uradio je isto, ali pod posteljom ni�ta nije na�ao . Po�alio se Hajvi koji mu je rekao: �Ja sam to dao u ime Allaha ubije?en da ?e mi to nadoknaditi, a ti si samo eksperimentirao.� (Vidjeti: Es-Sijer, 6/405; Vefejatul-eajan, 3/37.)

Zemzem-voda je za ono za �ta se pije

D�abir prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: �Voda zemzem djeluje za ono za �ta se pije.� (Ibn Mad�a 2/1018/3062, Ahmed 3/357/14892 i drugi...)

Omer b. El-Hattab pio je zemzem i govorio: �Allahu moj, pijem zemzem da ne o�ednim na Sudnjem danu.� (Ibn Asakir, Tarihu Dime�k, 45/308. Vidjeti: Kenzul-ummal, 14/120/38110.)

Prilikom pijenja zemzema Ibn Abbas bi dovio rije?ima: �Allahumme inni es�eluke ilmen n�fian ve rizkan v�sian ve �if�en min kulli d�in.�, �to zna?i: �Allahu moj, ja Te molim da mi podari� korisno znanje, obilnu opskrbu i lijek od svake bolesti.� (El-Fakihi, Ahbaru Mekke, 2/41/1107; Abdurrezzak, 5/113/9112; Ed-Darekutni, 2/253/2712; El-Hakim, 1/646/1739, sa slabim lancem prenosilaca. Vidjeti: Daifut-tergib, 1/347)

Jednoga dana Abdullah b. El-Mubarek uzeo je posudu u kojoj se nalazila voda zemzem, okrenuo se prema Kabi i rekao: �Allahu moj, obavijestio me je Ibn Ebu El-Mevali da mu je pri?ao Muhammed b. El-Munkedir od D�abira da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: �Voda zemzem djeluje za ono za �ta se pije�, a ja je sada pijem (s nijetom) da ne budem �edan na Sudnjem danu�, a potom je popio vodu.� (Ibn Asakir, Tarihu Dime�k, 13/79. Vidjeti: �erhu Fethil-Kadir, 2/507; Ed-Durrul-mensur, 3/399)

Imam �afija pio je zemzem-vodu s namjerom da bude precizan strijelac. Nakon toga, od deset poku�aja, poga?ao bi devet puta. (Vidjeti: Ibn Had�er, El-D�uzu mau zemzeme lima �uribe lehu, str. 271.)

Kada je imam Ibn Huzejma upitan o tome kako je do�ao do tako obilnog znanja, rekao je: �Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ka�e: �Zemzem-voda djeluje za ono za �ta se pije�, a ja, kada sam pio zemzem, molio sam Allaha za korisno znanje.� (Vidjeti: Es-Sijer, 14/370.)

Poznati hanefijski u?enjak Zafer et-Tehanevi ka�e: �Imao sam velikih problema s izgovorom. Nisam mogao dr�ati predavanja niti hutbe. Neposredno nakon prvog had�a i pijenja zemzema, iako ova mahana nije u potpunosti nestala, bio sam u mogu?nosti dr�ati predavanja i hutbe. Dva mjeseca nakon povratka s had�a zaposlio sam se u Seharenfuru kao u?itelj i ostao ?itavih sedam godina. Allah me je sada u potpunosti oslobodio govorne mahane tako da nesmetano govorim ljudima, savjetujem ih i podu?avam.� (Vidjeti: Ialaus-sunen, 10/233)

U komentaru hadisa: �Voda zemzem djeluje za ono za �ta se pije�, imam E�-�evkani ka�e: �Op?enitost ovog predanja ukazuje na to da voda zemzem koristi za svrhe zbog kojih se konzumira, bez obzira radilo se o ovosvjetskoj ili onosvjetskoj koristi.� (Vidjeti: Nejlul-evtar, 5/105)

Zbog ove velike odlike zemzem-vode, posjetitelji Meke nastoje ponijeti �to ve?e koli?ine u mati?ne zemlje. Kao �to je ve? spomenuto, u �erijatu ne postoji argument koji bi ukazivao na zabranu no�enja zemzema van Meke.

Zemzem je lijek protiv groznice

Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: �Groznica je od zapaha vru?ine D�ehennema, pa je rashladite zemzemom.� (Ahmed, 1/291; Ibn Ebu �ejba, 5/57/23662; Et-Tahavi, �erhul-mu�kil, 5/111/1862, s ispravnim lancem prenosilaca) Ova odlika nije eksplicitna za zemzem jer se u vjerodostojnim zbirkama spominje skidanje temperature vodom, ali nema sumnje da je zemzem-voda najbolja u tom pogledu jer se odlikuje nad ostalim vodama.

Ispiranje Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, srca zemzemom

Ebu Zerr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: �Dok sam bio u Meki, rascijepio se moj strop i si�ao je D�ibril, otvorio mi prsa i isprao ih zemzem-vodom. Zatimje uzeo posudu od zlata koja je bila napunjena mudro�?u i vjerovanjem, i sasuo to u moje grudi, a potom ih ponovo zatvorio.� (El-Buhari, 344/1636; Muslim, 2/176/163) U drugoj verziji hadisa od Enesa b. Malika navodi se da se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, igrao s dje?acima kada je do�ao D�ibril, oborio ga na zemlju, rasporio njegovo srce i izvadio ugru�ak, kazav�i: �Ovo je �ejtanski udio.� Zatim je isprao srce Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, vodom zemzem koja se nalazila u zlatnoj posudi. Nakon toga, vratio je srce u Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, grudi. Djeca su po�urila dojilji Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, povikuju?i: �Muhammed je ubijen!� Kada se pojavio me?u njima, boja njegovog lica se promijenila. Enes ka�e: �Vidio sam o�iljak na prsima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nakon toga.� (Muslim, 2/175/162.)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, blagoslovio je zemzem-vodu

Ibn Abbas ka�e: �Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, do�ao je kod zemzema pa smo mu zagrabili jednu kofu iz koje se napio. Na kraju je jedan gutljaj zemzema iz usta vratio u kofu koju su ponovo sasuli u bunar.� (Ahmed, 1/372; El-Fakihi, 2/55/1139; Et-Taberani, 11/80/11165. Ibn Kesir smatra da je ova predaja autenti?na, shodno Muslimovim kriterijima. Vidjeti: El-Bidaje ven-nihaje, 5/184) U drugoj predaji od Vaila b. Hud�ra navodi se da je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, donesena posuda sa zemzemom, pa  je njome isprao svoja usta, a potom je vratio vodu natrag u posudu. Voda je imala miris ljep�i od mo�usa ili kao mo�us. (Ahmed, 4/318. �ejh Es-S��ti ovu je predaju ocijenio ispravnom. Vidjeti: Bulugul-emani, 22/67, i opaske �ejha �uajba na El-Musned, 31/167)

�ejh Et-Tehanevi ka�e: �Ovim Poslanikovim, sallallahu alejhi ve sellem, postupkom pove?ao se blagoslov zemzema, njegov ukus, njegov lijek i ?istota.� (Vidjeti: Ialaus-sunen, 10/237)

Licemjeri ne mogu napuniti stomak zemzemom

Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: �Razlika izme?u vjernika i licemjera jeste u tome �to licemjeri nisu u stanju napuniti stomak zemzemom.� (El-Fakihi, 2/28/1079; Ibn Mad�a, 2/1017/3061; Et-Taberani, 11/101/11246; El-Hakim, 1/645/1738. Ovu predaju vjerodostojnom smatraju imam El-Busiri i Es-Sujuti, a dobrom Ibn Had�er, El-Ajni i Es-Sehavi)

Nije dozvoljeno proglasiti licemjerom osobu koja ne �eli piti zemzem iako je u mogu?nosti. Hadisom se prvenstveno �eli podsta?i na pijenje ove blagoslovljene vode i nepropu�tanje takve prilike, a ne �eli se fiksno potvrditi da je licemjer svaka osoba koja ne �eli piti zemzem. (Uporediti: Fejdul-Kadir, 1/84.)

Vrijednost zemzem-vode znaju i u?eni ljudi iz reda ehlul-kitabija. Mud�ahid b. D�ebr pripovijeda da su jednom prilikom, dok su putovali zemljom Bizantinaca, bili prinu?eni preno?iti kod jednog sve?enika. Sve?enik je upitao prisutne da li me?u njima ima neko iz Meke, a Mud�ahid je odgovorio da ima. Sve?enik ga je upitao kolika je udaljenost izme?u Zemzema i Crnog kamena, a  Mud�ahid je rekao da ne zna ta?no, nego da samo mo�e naga?ati. Sve?enik re?e: �Ja znam, voda prolazi ispod Crnog kamena. Da imam posudu u kojoj se nalazi zemzem-voda, bila bi mi dra�a od iste posude pune zlata.� (El-Fakihi, 2/37/1097, s ispravnim lancem prenosilaca)

�to se ti?e ubje?enja da se du�e vjernika sastaju kod vrela Zemzem, radi se o potpuno neosnovanom mi�ljenju i izmi�ljotini koja oponira vjerodostojnom sunnetu. (Vidjeti: Ibn Kajjim, Er-Ruh, str. 280)