Sura El-Fatiha nije samo sura kojom otpo?inje Kur�an, ve? je ona sura koja je, po mi�ljenju velikog broja islamskih u?enjaka, me?u prvim surama koje su objavljene. Ako bi se tako moglo re?i, Fatiha je Kur�an �u malom� zbog mno�tva zna?enj? koja sadr�i. Jedan od aspekata Kur�ana, a time i ove velike sure, jeste odgojni. Vjernik stalno u?i suru El-Fatiha, a ona njega stalno podu?ava.

�Hvala Allahu, Gospodaru svjetova�: Pored pohvale Allaha i ?injenice da Gospodar zna?i Stvoritelj, Onaj koji svim upravlja, koji je ljudima dao blagodati i koji ih ?uva, ovaj ajet sadr�i i zahvalnost. No, za razliku od pohvale, zahvalnost se iskazuje srcem, djelom i rije?ju. Tu razliku uo?avamo i u ajetu u kojem Allah ka�e: �Budite zahvalni, o, ?eljadi Davudova! � A malo je zahvalnih me?u robovima Mojim� (Sebe, 13). Uo?avamo da je rekao �budite zahvalni�, a nije rekao govorite �zahvalni smo�. Ako iko zaslu�uje potpunu zahvalnost, onda je to Plemeniti Gospodar. Za razliku od iskazivanja zahvalnosti jezikom, zahvalnost srca podrazumijeva spoznaju da blagodat dolazi od Allaha: �...od Allaha je svaka blagodat koju u�ivate.� (En-Nahl, 53) Blagodati se razlikuju, a najve?a je blagodat vjere jer ona vodi vje?noj blagodati. Zahvalnost djelom podrazumijeva pokornost Njemu Milostivom. Oni koji su izrazito zahvalni, svoju pokornost ne ograni?avaju samo na ono obavezno, ve? se dobrovoljnim djelima (nafilama) �ele posebno pribli�iti svome Stvoritelju. Kada su neki ashabi vidjeli da bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao toliko dugo da bi mu otekle noge, za?u?eno bi ga upitali: �O, Allahov Poslani?e, Allah ti je oprostio sve grijehe, pa za�to toliko klanja�?�, a on bi odgovorio: �Zar da ne budem Allahov zahvalni rob!? (Buhari, br. 4836, i Muslim, br. 2819)      

�Milostivom, Samilosnom�: Ovaj ajet dolazi nakon spominjanja da je On Stvoritelj svjetova, �to je pokazatelj da je najve?a veza izme?u Allaha i Njegovih stvorenja � Njegova milost. Ukoliko nam mnogo zna?i da je upravo milost veza izme?u nas i Gospodara, onda trebamo shvatiti da je milost jedna od najva�nijih veza izme?u nas i ostalih stvorenja. U vjerodostojnom hadisu navodi se: �Onima koji su milostivi, Allah ?e se smilovati. Smilujte se onima koji su na Zemlju, smilovat ?e vam se Onaj koji je na nebesima.� (Ebu Davud, br. 4941, Tirmizi, br. 1924)

�Vladaru Dana sudnjeg�: Dana sudnjeg (ar. jevmiddin) zna?i Dana nagrade i polaganja ra?una. Ovo zna?enje svakog navodi na razmi�ljanje o svojim djelima. Onoga ko razmi�lja o ovom ajetu to nedvojbeno podsje?a na osje?aj odgovornosti u pogledu djela koja ?ini. Plod osje?aja odgovornosti jeste odmjerenost u djelima i rije?ima. Isto tako, razumijemo da za bolju odgovornost ?ovjeka treba veoma ?esto, odnosno konstantno podsje?ati na eventualne lo�e posljedice njegovog neodgovornog pona�anja, ali isto tako i na dobre posljedice njegovog odgovornog pona�anja. Ovo ka�em jer vjernici ovu suru ponavljaju svakodnevno na svakom rekatu namaza. Mo�da najte�i ajeti koji imaju sli?no zna?enje ovome jesu ona dva sa kraja sure Ez-Zilzal u kojima se ka�e: �Onaj ko bude uradio koliko trun dobra � vidjet ?e ga, a onaj ko bude uradio koliko trun zla � vidjet ?e ga.�

Ipak, ?ovjek koji napravi propuste i eventualno bude neodgovoran, mo�e se iskrenom tevbom popraviti jer On je Onaj �koji opra�ta grijehe i prima pokajanje� (Gafir, 3).

�Samo Tebe obo�avamo��: Ako znamo da se pod obo�avanjem (ibadetom) podrazumijeva �sve �to Allah voli od djela i rije?i, tajnih i javnih�, odnosno, da je to �sve �to je Allah naredio� i da ono mo�e biti vezano za na� odnos prema Allahu i prema ljudima i drugim stvorenjima, onda ?emo, da ne bismo bili kontradiktorni, nastojati to primijeniti u �ivotu. Tako mi vjerujemo da Allah sve vidi pa ?emo svoja djela uskla?ivati da ih vidi onako kako On to voli. Uz to, vjerujemo da On sve ?uje, pa ?emo paziti da izgovaramo ono �to On voli i �utjet ?emo onda kada On to voli. I vjerujemo da On sve zna, pa ?emo se truditi da ono �to na�e grudi kriju bude ono �to On isto tako voli. Pored ovoga, obo�avanje samo Njega podrazumijeva da, ukoliko nam se neko ili ne�to isprije?i na tome putu, budemo hrabri i nikada ne dadnemo nikome i ni?emu prednost nad Allahom i pokornosti Njemu. Neko re?e: �Prava sloboda jeste da bude� pravi Allahov rob, a da se toga oslobodi�, pravo je ropstvo.� Zna?enje ovog ajeta u drugom obliku nalazimo u suri Ez-Zarijat (56): �D�ine i ljude stvorio sam samo da Me obo�avaju�, te nam stoga ne preostaje ni�ta drugo ve? da svoj �ivot uskladimo sa ovim zna?enjem.

�...i samo od Tebe pomo? tra�imo�, tj. ne tra�imo pomo? ni od koga osim od Tebe. Samo Tebe obo�avamo, ali mi to ne mo�emo bez Tvoje pomo?i i zato samo od Tebe pomo? tra�imo. Ovo je zato jer vjernik koji je spoznao Allaha, spoznao je da je u stalnoj potrebi da mu On bude na pomo?i. Isto tako, onaj ko obo�ava nekog drugog mimo Allaha nije spoznao Allaha onako kako treba, a takvo je stanje i sa onim koji tra�i pomo? od nekog mimo Allaha. Iz ovoga razumijemo da se razlog zbog kojeg ?e oni koji Ga ne obo�avaju po?eti to ?initi nalazi u tome da Ga upoznaju onako kako treba. Neki su u?enjaci rekli da oblik mno�ine u rije?ima �obo�avamo� i �tra�imo� ukazuje na zna?aj potpomaganja sa drugim vjernicima.

�Uputi nas na Pravi put...�: Ovo je ajet u vidu dove. Ovdje zapa�amo nekoliko stvari:

Prvo, dova je navedena nakon pohvale Allaha, spominjanja Njegovog velikog djela � stvaranja svjetova, i nakon spominjanja Njegovih lijepih imena �Milostivi, Samilosni�, i Njegovog svojstva Vladara Dana sudnjeg. Upravo su ovo pravila lijepog pona�anja prilikom upu?ivanja bilo koje dove: donijeti pohvalu na Allaha, spomenuti Njegova lijepa imena i svojstva i ono Njegovo djelo koje je sukladno dovi koju u?imo, pa Ga onda zamoliti za ono �to �elimo.

Drugo, dova je navedena u obliku mno�ine, a ne jednine. �Uputi nas!�, a ne: �Uputi me!� Ovo ukazuje na va�nost nesebi?nosti, va�nosti zajednice, va�nosti dove za druge muslimane. Jer, ako u ovoj dovi tra�imo uputu za �nas�, onda nismo sebi?ni, u zajednici se ne pona�amo destruktivno, poma�emo svakog od �nas� da bolje spozna Pravi put i da se svi pona�amo u skladu sa njim.

Tre?e, dok u?enjem ovog ajeta u vidu dove tra�imo uputu na Pravi put, moramo znati �ta je Pravi put. Ako znamo da je Pravi put zapravo put Kur�ana, put sunneta Poslanika islama Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, put islama, onda ne mo�emo a da ne nastojimo da spoznajemo taj put iz izvora islama. U suprotnom, mi istovremeno kao da tra�imo ne�to �to ne?emo da uzmemo, kao da tra�imo uputstva, a ne zanima nas �ta su zapravo ta uputstva. Isto tako, ako znamo da ovim ajetom tra�imo da nas Allah u?vrsti na Pravom putu, onda, ako ve? znamo �ta je Pravi put, ne smijemo sebi dozvoliti da radimo ono �to je tome suprotno, �to je u opre?nosti sa njegovim smjernicama i propisima, jer tra�imo da budemo ?vrsti i ustrajni u onome �to istovremeno kr�imo.

�Na put onih kojima si blagodaran bio...�: Ako znamo da su oni spomenuti u ajetu: �Oni koji su pokorni Allahu i Poslaniku bit ?e u dru�tvu vjerovjesn?k?, i pravedn?k?, i �eh?d?, i dobrih ljudi, kojima je Allah blagodaran bio� (En-Nisa, 69), onda znamo da postoje svijetli primjeri ljudi koji su hodili Pravim putem. Ako znamo da su oni uzori i tra�imo od Allaha da nas uputi da i mi idemo njihovim stopama, onda to iziskuje da ih upoznamo i da vidimo kako su se oni pona�ali u stanju rahatluka i musibeta, te�ko?a, u samo?i i u dru�tvu, u miru i u ratu, kako su se odnosili prema Allahu i prema ljudima. Da bismo to otkrili ne trebaju mnoge enciklopedije i biblioteke, jer je Allah u Kur�anu posvetio tome veliki dio. Gotovo da nema situacije u kojoj se mo�emo na?i u �ivotu a da u Kur�anu ne na?emo opis nekoga ko je bio u sli?noj situaciji, i opis toga kako je postupio, pa da i mi sli?no postupimo, jer �u kazivanju o njima je pouka za one koji su razumom obdareni� (Jusuf, 111). Nije ?udo �to je nama potrebno da spoznamo ove uzore jer je to trebalo i plemenitom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, kojem je Milostivi Gospodar, opisuju?i prija�nje poslanike, rekao: �...Njih je Allah uputio, zato slijedi njihov Pravi put.� (El-En�am, 90)

�...A ne onih koji su na sebe srd�bu izazvali niti onih koji su zalutali!� U hadisu se navodi: �Oni koji su na sebe srd�bu izazvali jesu �idovi, a oni koji su zalutali jesu kr�?ani.� (Tirmizi, 2953, hasen) Istina je da su ove dvije skupine ljudi najistaknutije skupine na koje se odnosi ovaj ajet, jer da se misli samo na njih, onda bi ajet mogao glasiti: �A ne na put �idova i kr�?ana.� Ovo ka�emo jer je cilj ajeta ukazati na osobine zbog kojih su jedni �na sebe srd�bu izazvali�, a drugi �zalutali�.

Iz drugih kur�anskih ajeta zaklju?uje se da su �idovi ti koji su na sebe srd�bu izazvali, jer su, kada im je do�ao Poslanik koji je od Allaha prenosio Objavu i upu?ivao Pravi put, nakon �to su spoznali Pravi put, odmah su ga ostavili. U?inili su to radi zadovoljavanja svojih prohtjeva za novcem i vla�?u ili, bolje re?eno, strastima uop?eno. Iz toga slijedi da je jedan od najve?ih razloga neslije?enja Istine i Pravog puta upravo slije?enje strasti. Kada to vjernik zna, onda se sa posebnom pa�njom ?uva da on ne skrene sa Pravog puta zbog slije?enja neke strasti. Na�i su u?enjaci naveli da postoje psihi?ke i tjelesne strasti. Primjer tjelesnih strasti jesu strasti za hranom, pi?em i spolnim odnosom, a primjer psihi?kih jeste strast za ugledom, hvalom i slavom. Ni zbog jedne od strasti vjernik ne?e prekr�iti smjernice Pravog puta i njegove propise, a ukoliko ih i prekr�i, du�an je da se pokaje i da ih se rije�i.

Isto tako, iz mnogobrojnih ajeta shvatamo da su kr�?ani oni koji su zalutali jer nisu spoznali Pravi put. U ovome se nalazi poticaj vjernicima koji su spoznali Pravi put da ga jo� vi�e istra�uju, izu?avaju njegove smjernice i propise. Nepostojanje �elje za spoznajom smjernica i propisa islama ?ini ljude sli?nim kr�?anima kojima se vjera svodi na nasljednu tradiciju, a ne na ne�to �to je itekako utemeljeno na autenti?nosti njihove knjige i prakse njihovog poslanika. Ibn Kesir u svom Tefsiru ka�e: �Put vjernika sadr�i poznavanje istine i ?injenje djela shodno njenoj spoznaji, jer �idovi nisu postupali u skladu sa svojom spoznajom istine, a kr�?ani je nisu istinski spoznali.�

Dakle, dva su razloga zbog kojih ljudi ostavljaju Pravi put: slije?enje strasti i neznanje. Neprijatelji islama na sve mogu?e na?ine poku�avaju navesti muslimane da, poput njih, slijede svoje strasti i da ostanu neznalice prije svega u pogledu svoje vjere.

Od iskazivanja hvale Allahu i zahvale Njemu na blagodatima, uz nagla�avanje odgovornosti, iskazivanja monoteizma i tra�enja pomo?i, preko isticanja zna?enja zajednice i tra�enja upute od Njega, ugledaju?i se na dobre i ?uvaju?i se puta onih lo�ih uzora, sura El-Fatiha svakodnevno nas vi�e puta odgaja. Primjenom ovih odgojnih smjernica u �ivotu mo�emo samo napredovati na putu ka Allahu i ka Ku?i vje?nosti gdje ?e vjernicima �njihova posljednja dova biti: �Hvala Allahu, Gospodaru svjetova!�� (Junus, 10)

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites