Utorak, AUGUST 14, 2018
pokajnici_logo


kareem_abdul-jabbar_epa_main

Kareem Abdul-Jabbar je najbolji strijelac NBA lige svih vremena. Tokom 20 sezona u NBA ligi, osvojio je est ampionata i est puta je proglaen najboljim igra?em lige. Sa AJB prenosimo dirljivi tekst koji je napisao i koji vrijedi pro?itati u cijelosti

Prelaz sa Lewa na Kareema nije bila puka promjena naziva brenda slavne li?nosti kao Sean Combs u Puff Daddy, pa u P. Diddy ve? transformacija srca, uma i due. Nekada sam bio Lew Alcindor, blijedi odraz onoga to je bijela Amerika od mene o?ekivala. Sada sam Kareem Abdul-Jabbar, odraz svoje afri?ke historije, kulture i vjerovanja.

Prelazak s jedne na drugu vjeru za ve?inu ljudi je privatna stvar, koja zahtijeva intenzivno preispitivanje savjesti. Ali, kada ste poznati, to postaje javni spektakl, o kojem svi raspravljaju. A kada pre?ete na nepoznatu ili nepopularnu religiju, onda primate kritike na ra?un svoje inteligencije, osje?aja patriotizma i zdravog razuma. Ja to najbolje znam. Iako sam postao musliman prije vie od 40 godina, i dalje branim taj izbor.

S islamom sam se upoznao kao bruco na Univerzitetu UCLA. Iako sam ve? bio stekao odre?enu slavu u dravi kao koarka, silno sam se trudio da zadrim privatnost. Slava je ?inila da se osje?am nervozno i neugodno. Bio sam jo mlad, pa nisam mogao rije?ima iskazati zato sam se osje?ao tako stidljivo u centru panje. Tokom narednih nekoliko godina po?injem to bolje shvatati.

Suzdran sam bio dijelom i zato to sam osje?ao da osoba koju je javnost slavila, nisam bio ja. Ne samo da sam imao uobi?ajene tinejderske probleme i nedoumice, nego sam jo i igrao za najbolji fakultetski koarkaki tim u dravi i pokuavao sam uporedo studirati. Dodajte tome i teinu ?injenice da sam bio crnac u Americi 1966. i 1967. godine, kada je James Meredith napadnut iz zasjede dok je marirao Mississippijem, kada je osnovana organizacija Stranka crnih pantera, Thurgood Marshall imenovan za sudiju Vrhovnog suda kao prvi Afroamerikanac na toj poziciji i kada su u rasnom neredu u Detroitu stradale 43 osobe, 1.189 ih je povrije?eno i uniteno je vie od 2.000 zgrada.

Shvatio sam da Lew Alcindor za koga su svi navijali nije osoba koju zamiljaju. Oni su eljeli da ja budem nedvojben primjer rasne jednakosti. Primjer kako bilo ko iz bilo koje sredine bez obzira na rasu, religiju ili ekonomsku situaciju moe ostvariti ameri?ki san. Njima sam ja bio ivi dokaz da je rasizam mit.

Pobuna nije opcija

Ja sam bio pametniji. Moja visina od preko dva metra i atletska gra?a su me doveli do pozicije na kojoj sam bio, a ne jednake anse. Me?utim, ja sam se tako?er borio sa strogim odgojem da pokuam zadovoljiti autoritete. Moj otac je bio policajac i imao je svoj set pravila, poha?ao sam katoli?ku kolu sa sve?enicima i opaticama koji su imali jo vie pravila, igrao sam koarku s trenerima koji su imali ?ak vie pravila. Pobuna nije bila opcija.

Ipak sam bio nezadovoljan. S obzirom da sam odrastao u 60-im, nisam bio izloen velikom broju uzora me?u crncima. Divio sam se Martinu Lutheru Kingu Jr., zbog njegove nesebi?ne hrabrosti, i Shaftu, jer je sredio sve protivnike i osvojio djevojku. S druge strane, izgledalo je da bijela javnost smatra da crnci nisu dobri ljudi. Oni su bili ili siromani potla?eni ljudi, koji su traili pomo? bijelaca da dobiju prava koja su im pripadala, ili radikalni izaziva?i nevolja, koji su eljeli bijelcima oduzeti domove, radna mjesta i k?erke.

Dobri crnci su bili sretni zabavlja?i u ou biznisu ili u sportovima i od njih se o?ekivalo da iskazuju zahvalnost jer su imali sre?e. Ja sam znao da je ovakva stvarnost nekako bila pogrena da se neto moralo promijeniti, samo nisam znao ta je to sve zna?ilo za mene.

Moje po?etno bu?enje ve?im dijelom bilo je posljedica ?itanja Autobiografije Malcolma X dok sam bio bruco. Panju mi je zaokupila Malcolmova pri?a o tome kako je on shvatio da je rtva institucionaliziranog rasizma i prije nego je zaista dospio u zatvor. Upravo tako sam se i ja osje?ao: zarobljen slikom sebe kakav sam trebao biti.

Prva stvar koju je on uradio je ostavljanje kr?anske religije u kojoj su ga roditelji odgojili i prou?avanje islama. Za njega je kr?anstvo bilo osnova na kojoj po?iva bijela kultura odgovorna za porobljavanje crnaca i podravanje rasizma koji je proimao drutvo. Njegova porodica bila je meta napada Ku Klux Klana, koji je propovijedao kr?anstvo, a ku?u im je spalila grupa Crna legija, ogranak organizacije Ku Klux Klan.

Platio sam cijenu

Preobrazba Malcolma X od sitnog kriminalca u politi?kog lidera inspirirala me da malo paljivije osmotrim svoj odgoj i nagnala me da razmiljam dublje o svom identitetu. Islam mu je pomagao da na?e pravog sebe i pruio mu je snagu ne samo da se suo?i s neprijateljstvom crnaca i bijelaca, ve? i da se bori za drutvenu pravdu. Po?eo sam prou?avati Kuran.

Ova odluka me odvela na nepovratni put duhovnog ispunjenja. No, to definitivno nije bio put bez prepreka. Na tom sam putu pravio ozbiljne greke. A onda, opet, moda put i ne treba biti lagan; moda i treba biti ispunjen preprekama i zaobilaznicama i lanim otkri?ima, da bi izazvao i izbrusio naa ubje?enja. Kako je rekao Malcolm X: Valjda ?ovjek ima pravo napraviti budalu od sebe ako je spreman platiti cijenu.

Kao to sam rekao ranije, odgojen sam da potujem pravila posebno one koji su provodili pravila, kao to su u?itelji, propovjednici i treneri. Uvijek sam bio izuzetan u?enik, pa sam, kada sam htio saznati vie o islamu, pronaao u?itelja u Hammasu Abdul-Khaalisu. Tokom godina kada sam igrao za Milwaukee Buckse, Hammasova verzija islama mi je bila radosno otkri?e. Onda sam 1971, sa 24 godine, preao na islam i postao Kareem Abdul-Jabbar (to u prevodu zna?i plemeniti, rob Svemogu?eg).

Pitanje koje mi ?esto postavljaju je zato sam morao odabrati religiju koja je tako strana ameri?koj kulturi i ime koje je tako teko za izgovoriti. Neki su fanovi ovu promjenu shvatili veoma li?no, kao da sam im bombardirao crkvu, istovremeno cijepaju?i ameri?ku zastavu. Ja sam, zapravo, odbacivao religiju koja je bila tako strana mojoj ameri?koj kulturi i prihvatao sam onu koja je bila dio mog naslije?a kao crnog Afrikanca. (Procjenjuje se da je me?u robovima dovedenim iz Afrike bilo 15 do 30 posto muslimana.)

Fanovi su mislili da sam se pridruio ameri?kom islamskom pokretu Nacija islama, koji je osnovan u Detroitu 30-ih godina prolog stolje?a. Iako je na mene umnogome utjecao Malcolm X, vo?a ovog pokreta, odlu?io sam da se ne?u pridruiti ovoj organizaciji, jer sam se elio fokusirati vie na duhovne aspekte, a ne politi?ke. Nakon izvjesnog vremena, Malcolm je odbacio ovu grupu malo prije nego su tri njena ?lana izvrila atentat na njega.

Zauvijek timski igra?

Mojim roditeljima se nije dopao moj prelazak na drugu vjeru. Iako nisu bili strogi katolici, odgojili su me da vjerujem u kr?anstvo kao u svetu istinu. Ali, to sam vie prou?avao historiju, to je sve vie raslo razo?arenje u ulogu kr?anstva u tla?enju mog naroda. Znao sam, naravno, da je na Drugom vatikanskom vije?u 1965. godine ropstvo proglaeno sramotom, koja je uvreda Bogu i otrov za drutvo. Ali, za mene je to bilo premalo i prekasno. Neuspjeh Crkve da iskoristi svoju mo? i utjecaj da zaustavi ropstvo, umjesto to ga opravdava, jer ga na neki na?in povezuje s prvim grijehom, ljutio me je. Papine bule (npr. Dum Diversas i Romanus Pontifex) osudile su porobljavanje domoroda?kog stanovnitva i kra?u njihove zemlje.

Iako shvatam da su brojni kr?ani riskirali ivote i porodice da bi se borili protiv ropstva i da ono bez njih ne bi bilo okon?ano, teko mi je da se poveem s kulturnim institucijama koje su odlu?ile zatvoriti o?i pred tako gnusnim ponaanjem koje direktno kri njihova najsvetija vjerovanja.

Promjena imena bila je nastavak mog ?ina odbacivanja svih stvari u mom ivotu koje su imale veze s porobljavanjem moje porodice i mog naroda. Alcindor je bio francuski vlasnik plantae u Francuskoj Zapadnoj Indiji, u ?ijem su vlasnitvu bili moji preci. Moji preci su bili pripadnici naroda Yoruba iz dananje Nigerije. Zadravanje imena robovlasnika koji je posjedovao moju porodicu izgledalo je nekako kao nepotovanje prema njima. Njegovo ime mi je bilo poput utisnutog oiljka srama.

Moja posve?enost islamu bila je apsolutna. ?ak sam pristao oeniti djevojku koju mi je Hammas predloio, iako sam mnogo volio drugu enu. Zauvijek timski igra?, radio sam ono to je trener Hammas preporu?ivao. Tako?er sam posluao njegov savjet te na vjen?anje nisam pozvao roditelje greka koju sam ispravljao due od deset godina. Iako sam sumnjao u neke od Hammasovih uputa, racionalizacijom sam otklanjao sumnje zbog velikog duhovnog ispunjenja koje sam doivljavao.

Ali, kona?no je izronio moj nezavisni duh. Krenuo sam sam da istraujem, jer me nije zadovoljilo da svo zanje o vjeri sti?em samo od jednog ?ovjeka. Uskoro sam otkrio da se ne slaem s nekim od Hammasovih u?enja o Kuranu i nai putevi su se razili. Godine 1973. otputovao sam u Saudijsku Arabiju i Libiju, da nau?im arapski jezik u dovoljnoj mjeri da mogu sam prou?avati Kuran. S ovog hodo?a?a sam se vratio s pojanjenim ubje?enjima i obnovljenom vjerom.

Nije lako biti zelen

Od te godine pa do danas nikada nisam posumnjao niti zaalio zbog svoje odluke da pre?em na islam. Kada se osvrnem na to vrijeme, volio bih da sam to mogao uraditi u ve?oj privatnosti, bez velikog publiciteta i zbrke koji su uslijedili. Ali, u to vrijeme sam i ja dodao svoj glas pokretu za gra?anska prava, odbacivi naslije?e ropstva i vjerskih institucija koje su ga podravale. To ga je u?inilo u ve?oj mjeri politi?kim nego to sam namjeravao i odvratilo panju od onog to je, za mene, u daleko ve?oj mjeri bilo li?no putovanje.

Mnogi se ljudi rode kao pripadnici svoje religije. Za njih je to uglavnom pitanje naslije?a i pogodnosti. Njihovo vjerovanje zasnovano je na vjeri, ne samo na u?enjima te religije, ve? i na prihvatanju te religije od svoje porodice i kulture. Za osobu koja promijeni vjeru, vjera je stvar ?vrstog ubje?enja i prkosa. Nae vjerovanje zasnovano je na kombinaciji vjere i logike, jer nam je potreban snaan razlog da napustimo svoje porodice i zajednicu da bismo prihvatili uvjerenja koja su strana i jednom i drugom. Prelazak na drugu vjeru je rizi?an poduhvat, jer moe rezultirati gubitkom porodice, prijatelja i podrke zajednice.

Neki fanovi me i dalje zovu Lew, a onda izgledaju iznervirano kada ne obratim panju na njih. To je kao da me doivljavaju kao figuricu akcionog junaka, koja postoji samo da bi ukrasila njihov svijet onako kako oni smatraju prikladnim, a ne kao pojedinca koji ima svoj ivot.

Jedan svijet ne mora podrazumijevati jednu religiju, samo jednu vjeru u ivot u miru.

Poznato je da se abac Kermit poalio rekavi: Nije lako biti zelen. Neka pokua biti musliman u Americi Prema anketi koju je proveo Istraiva?ki centar Pew o stavovima spram glavnih vjerskih grupa, ameri?ka javnost ima najmanje obzira prema muslimanima malo manje nego prema ateistima iako je po broju pripadnika islam na tre?em mjestu u Americi. Napadi, terorizam i nehumani postupci koje su po?inili oni koji tvrde da su muslimani, u?inili su da nas se ostatak svijeta boji. Bez poznavanja miroljubivih praksi ve?ine me?u 1,6 milijardi muslimana u svijetu oni vide samo najgore primjere.

Jedan dio mog prelaska na islam je i prihvatanje odgovornosti da podu?im druge o svojoj religiji, ne da bi ih preveo na islam, ve? da ivim s njima u me?usobnom potovanju, podrci i miru. Jedan svijet ne mora podrazumijevati jednu religiju, samo jednu vjeru u ivot u miru.

(Doznajemo.com/AJB)



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

POKAJNICI

POSJETITE MINBER.BA

  • Pravni propisi o kurbanu
    Priredio: Elvedin Pezić Kada čovjek musliman spozna zašto je neki ibadet propisan, to ga motiviše da ustraje u činjenju tog ibadeta. Stoga su učenjaci pokušali...
  • Hamas i Izrael dogovorili primirje u Gazi
    Vojno krilo Hamasa dogovorilo je u četvrtak primirje s Izraelom radi zaustavljanja eskalacije sukoba u Pojasu Gaze, a prekid vatre počet će od ponoći, rekao...
  • Kako iskoristiti prvih deset dana mjeseca zul-hidžeta
    Priredio: Elvedin Pezić Kazao je Allahov Poslanik, podstičući muslimane na činjenje dobra u ovim danima, u prvih deset dana zul-hidždžeta: ”Ne postoje dani u kojima...