Kareem Abdul-Jabbar je najbolji strijelac NBA lige svih vremena. Tokom 20 sezona u NBA ligi, osvojio je �est �ampionata i �est puta je progla�en najboljim igra?em lige. Sa AJB prenosimo dirljivi tekst koji je napisao i koji vrijedi pro?itati u cijelosti�

Prelaz sa Lewa na Kareema nije bila puka promjena naziva brenda slavne li?nosti � kao Sean Combs u Puff Daddy, pa u P. Diddy � ve? transformacija srca, uma i du�e. Nekada sam bio Lew Alcindor, blijedi odraz onoga �to je bijela Amerika od mene o?ekivala. Sada sam Kareem Abdul-Jabbar, odraz svoje afri?ke historije, kulture i vjerovanja.

Prelazak s jedne na drugu vjeru za ve?inu ljudi je privatna stvar, koja zahtijeva intenzivno preispitivanje savjesti. Ali, kada ste poznati, to postaje javni spektakl, o kojem svi raspravljaju. A kada pre?ete na nepoznatu ili nepopularnu religiju, onda primate kritike na ra?un svoje inteligencije, osje?aja patriotizma i zdravog razuma. Ja to najbolje znam. Iako sam postao musliman prije vi�e od 40 godina, i dalje branim taj izbor.

S islamom sam se upoznao kao bruco� na Univerzitetu UCLA. Iako sam ve? bio stekao odre?enu slavu u dr�avi kao ko�arka�, silno sam se trudio da zadr�im privatnost. Slava je ?inila da se osje?am nervozno i neugodno. Bio sam jo� mlad, pa nisam mogao rije?ima iskazati za�to sam se osje?ao tako stidljivo u centru pa�nje. Tokom narednih nekoliko godina po?injem to bolje shvatati.

Suzdr�an sam bio dijelom i zato �to sam osje?ao da osoba koju je javnost slavila, nisam bio ja. Ne samo da sam imao uobi?ajene tinejd�erske probleme i nedoumice, nego sam jo� i igrao za najbolji fakultetski ko�arka�ki tim u dr�avi i poku�avao sam uporedo studirati. Dodajte tome i te�inu ?injenice da sam bio crnac u Americi 1966. i 1967. godine, kada je James Meredith napadnut iz zasjede dok je mar�irao Mississippijem, kada je osnovana organizacija Stranka crnih pantera, Thurgood Marshall imenovan za sudiju Vrhovnog suda kao prvi Afroamerikanac na toj poziciji i kada su u rasnom neredu u Detroitu stradale 43 osobe, 1.189 ih je povrije?eno i uni�teno je vi�e od 2.000 zgrada.

Shvatio sam da Lew Alcindor za koga su svi navijali nije osoba koju zami�ljaju. Oni su �eljeli da ja budem nedvojben primjer rasne jednakosti. Primjer kako bilo ko iz bilo koje sredine � bez obzira na rasu, religiju ili ekonomsku situaciju � mo�e ostvariti ameri?ki san. Njima sam ja bio �ivi dokaz da je rasizam mit.

Pobuna nije opcija

Ja sam bio pametniji. Moja visina od preko dva metra i atletska gra?a su me doveli do pozicije na kojoj sam bio, a ne jednake �anse. Me?utim, ja sam se tako?er borio sa strogim odgojem da poku�am zadovoljiti autoritete. Moj otac je bio policajac i imao je svoj set pravila, poha?ao sam katoli?ku �kolu sa sve?enicima i opaticama koji su imali jo� vi�e pravila, igrao sam ko�arku s trenerima koji su imali ?ak vi�e pravila. Pobuna nije bila opcija.

Ipak sam bio nezadovoljan. S obzirom da sam odrastao u 60-im, nisam bio izlo�en velikom broju uzora me?u crncima. Divio sam se Martinu Lutheru Kingu Jr., zbog njegove nesebi?ne hrabrosti, i Shaftu, jer je sredio sve protivnike i osvojio djevojku. S druge strane, izgledalo je da bijela javnost smatra da crnci nisu dobri ljudi. Oni su bili ili siroma�ni potla?eni ljudi, koji su tra�ili pomo? bijelaca da dobiju prava koja su im pripadala, ili radikalni izaziva?i nevolja, koji su �eljeli bijelcima oduzeti domove, radna mjesta i k?erke.

�Dobri� crnci su bili sretni zabavlja?i u �ou biznisu ili u sportovima i od njih se o?ekivalo da iskazuju zahvalnost jer su imali sre?e. Ja sam znao da je ovakva stvarnost nekako bila pogre�na � da se ne�to moralo promijeniti, samo nisam znao �ta je to sve zna?ilo za mene.

Moje po?etno bu?enje ve?im dijelom bilo je posljedica ?itanja Autobiografije Malcolma X dok sam bio bruco�. Pa�nju mi je zaokupila Malcolmova pri?a o tome kako je on shvatio da je �rtva institucionaliziranog rasizma i prije nego je zaista dospio u zatvor. Upravo tako sam se i ja osje?ao: zarobljen slikom sebe kakav sam trebao biti.

Prva stvar koju je on uradio je ostavljanje kr�?anske religije u kojoj su ga roditelji odgojili i prou?avanje islama. Za njega je kr�?anstvo bilo osnova na kojoj po?iva bijela kultura odgovorna za porobljavanje crnaca i podr�avanje rasizma koji je pro�imao dru�tvo. Njegova porodica bila je meta napada Ku Klux Klana, koji je propovijedao kr�?anstvo, a ku?u im je spalila grupa Crna legija, ogranak organizacije Ku Klux Klan.

Platio sam cijenu

Preobrazba Malcolma X od sitnog kriminalca u politi?kog lidera inspirirala me da malo pa�ljivije osmotrim svoj odgoj i nagnala me da razmi�ljam dublje o svom identitetu. Islam mu je pomagao da na?e pravog sebe i pru�io mu je snagu ne samo da se suo?i s neprijateljstvom crnaca i bijelaca, ve? i da se bori za dru�tvenu pravdu. Po?eo sam prou?avati Kur�an.

Ova odluka me odvela na nepovratni put duhovnog ispunjenja. No, to definitivno nije bio put bez prepreka. Na tom sam putu pravio ozbiljne gre�ke. A onda, opet, mo�da put i ne treba biti lagan; mo�da i treba biti ispunjen preprekama i zaobilaznicama i la�nim otkri?ima, da bi izazvao i izbrusio na�a ubje?enja. Kako je rekao Malcolm X: �Valjda ?ovjek ima pravo napraviti budalu od sebe ako je spreman platiti cijenu.�

Kao �to sam rekao ranije, odgojen sam da po�tujem pravila � posebno one koji su provodili pravila, kao �to su u?itelji, propovjednici i treneri. Uvijek sam bio izuzetan u?enik, pa sam, kada sam htio saznati vi�e o islamu, prona�ao u?itelja u Hammasu Abdul-Khaalisu. Tokom godina kada sam igrao za Milwaukee Buckse, Hammasova verzija islama mi je bila radosno otkri?e. Onda sam 1971, sa 24 godine, pre�ao na islam i postao Kareem Abdul-Jabbar (�to u prevodu zna?i �plemeniti, rob Svemogu?eg�).

Pitanje koje mi ?esto postavljaju je za�to sam morao odabrati religiju koja je tako strana ameri?koj kulturi i ime koje je tako te�ko za izgovoriti. Neki su fanovi ovu promjenu shvatili veoma li?no, kao da sam im bombardirao crkvu, istovremeno cijepaju?i ameri?ku zastavu. Ja sam, zapravo, odbacivao religiju koja je bila tako strana mojoj ameri?koj kulturi i prihvatao sam onu koja je bila dio mog naslije?a kao crnog Afrikanca. (Procjenjuje se da je me?u robovima dovedenim iz Afrike bilo 15 do 30 posto muslimana.)

Fanovi su mislili da sam se pridru�io ameri?kom islamskom pokretu Nacija islama, koji je osnovan u Detroitu 30-ih godina pro�log stolje?a. Iako je na mene umnogome utjecao Malcolm X, vo?a ovog pokreta, odlu?io sam da se ne?u pridru�iti ovoj organizaciji, jer sam se �elio fokusirati vi�e na duhovne aspekte, a ne politi?ke. Nakon izvjesnog vremena, Malcolm je odbacio ovu grupu malo prije nego su tri njena ?lana izvr�ila atentat na njega.

Zauvijek timski igra?

Mojim roditeljima se nije dopao moj prelazak na drugu vjeru. Iako nisu bili strogi katolici, odgojili su me da vjerujem u kr�?anstvo kao u svetu istinu. Ali, �to sam vi�e prou?avao historiju, to je sve vi�e raslo razo?arenje u ulogu kr�?anstva u tla?enju mog naroda. Znao sam, naravno, da je na Drugom vatikanskom vije?u 1965. godine ropstvo progla�eno �sramotom�, koja je uvreda Bogu i otrov za dru�tvo. Ali, za mene je to bilo premalo i prekasno. Neuspjeh Crkve da iskoristi svoju mo? i utjecaj da zaustavi ropstvo, umjesto �to ga opravdava, jer ga na neki na?in povezuje s prvim grijehom, ljutio me je. Papine bule (npr. �Dum Diversas� i �Romanus Pontifex�) osudile su porobljavanje domoroda?kog stanovni�tva i kra?u njihove zemlje.

Iako shvatam da su brojni kr�?ani riskirali �ivote i porodice da bi se borili protiv ropstva i da ono bez njih ne bi bilo okon?ano, te�ko mi je da se pove�em s kulturnim institucijama koje su odlu?ile zatvoriti o?i pred tako gnusnim pona�anjem koje direktno kr�i njihova najsvetija vjerovanja.

Promjena imena bila je nastavak mog ?ina odbacivanja svih stvari u mom �ivotu koje su imale veze s porobljavanjem moje porodice i mog naroda. Alcindor je bio francuski vlasnik planta�e u Francuskoj Zapadnoj Indiji, u ?ijem su vlasni�tvu bili moji preci. Moji preci su bili pripadnici naroda Yoruba iz dana�nje Nigerije. Zadr�avanje imena robovlasnika koji je posjedovao moju porodicu izgledalo je nekako kao nepo�tovanje prema njima. Njegovo ime mi je bilo poput utisnutog o�iljka srama.

Moja posve?enost islamu bila je apsolutna. ?ak sam pristao o�eniti djevojku koju mi je Hammas predlo�io, iako sam mnogo volio drugu �enu. Zauvijek timski igra?, radio sam ono �to je �trener� Hammas preporu?ivao. Tako?er sam poslu�ao njegov savjet te na vjen?anje nisam pozvao roditelje � gre�ka koju sam ispravljao du�e od deset godina. Iako sam sumnjao u neke od Hammasovih uputa, racionalizacijom sam otklanjao sumnje zbog velikog duhovnog ispunjenja koje sam do�ivljavao.

Ali, kona?no je izronio moj nezavisni duh. Krenuo sam sam da istra�ujem, jer me nije zadovoljilo da svo zanje o vjeri sti?em samo od jednog ?ovjeka. Uskoro sam otkrio da se ne sla�em s nekim od Hammasovih u?enja o Kur�anu i na�i putevi su se razi�li. Godine 1973. otputovao sam u Saudijsku Arabiju i Libiju, da nau?im arapski jezik u dovoljnoj mjeri da mogu sam prou?avati Kur�an. S ovog hodo?a�?a sam se vratio s poja�njenim ubje?enjima i obnovljenom vjerom.

�Nije lako biti zelen�

Od te godine pa do danas nikada nisam posumnjao niti za�alio zbog svoje odluke da pre?em na islam. Kada se osvrnem na to vrijeme, volio bih da sam to mogao uraditi u ve?oj privatnosti, bez velikog publiciteta i zbrke koji su uslijedili. Ali, u to vrijeme sam i ja dodao svoj glas pokretu za gra?anska prava, odbaciv�i naslije?e ropstva i vjerskih institucija koje su ga podr�avale. To ga je u?inilo u ve?oj mjeri politi?kim nego �to sam namjeravao i odvratilo pa�nju od onog �to je, za mene, u daleko ve?oj mjeri bilo li?no putovanje.

Mnogi se ljudi rode kao pripadnici svoje religije. Za njih je to uglavnom pitanje naslije?a i pogodnosti. Njihovo vjerovanje zasnovano je na vjeri, ne samo na u?enjima te religije, ve? i na prihvatanju te religije od svoje porodice i kulture. Za osobu koja promijeni vjeru, vjera je stvar ?vrstog ubje?enja i prkosa. Na�e vjerovanje zasnovano je na kombinaciji vjere i logike, jer nam je potreban sna�an razlog da napustimo svoje porodice i zajednicu da bismo prihvatili uvjerenja koja su strana i jednom i drugom. Prelazak na drugu vjeru je rizi?an poduhvat, jer mo�e rezultirati gubitkom porodice, prijatelja i podr�ke zajednice.

Neki fanovi me i dalje zovu Lew, a onda izgledaju iznervirano kada ne obratim pa�nju na njih. To je kao da me do�ivljavaju kao figuricu akcionog junaka, koja postoji samo da bi ukrasila njihov svijet onako kako oni smatraju prikladnim, a ne kao pojedinca koji ima svoj �ivot.

Jedan svijet ne mora podrazumijevati jednu religiju, samo jednu vjeru u �ivot u miru.

Poznato je da se �abac Kermit po�alio rekav�i: �Nije lako biti zelen.� Neka poku�a biti musliman u Americi� Prema anketi koju je proveo Istra�iva?ki centar Pew o stavovima spram glavnih vjerskih grupa, ameri?ka javnost ima najmanje obzira prema muslimanima � malo manje nego prema ateistima � iako je po broju pripadnika islam na tre?em mjestu u Americi. Napadi, terorizam i nehumani postupci koje su po?inili oni koji tvrde da su muslimani, u?inili su da nas se ostatak svijeta boji. Bez poznavanja miroljubivih praksi ve?ine me?u 1,6 milijardi muslimana u svijetu oni vide samo najgore primjere.

Jedan dio mog prelaska na islam je i prihvatanje odgovornosti da podu?im druge o svojoj religiji, ne da bi ih preveo na islam, ve? da �ivim s njima u me?usobnom po�tovanju, podr�ci i miru. Jedan svijet ne mora podrazumijevati jednu religiju, samo jednu vjeru u �ivot u miru.

(Doznajemo.com/AJB)

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites