Nedjelja, JUNE 24, 2018
tekstovi_logo

Zar nije lijepo biti zena muslimanka...


A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima: trae da se ?ine dobra djela, a od nevaljalih odvra?aju...

Allah nam u Kur'anu kae da je ljudskim bi?ima dao slavu (Kur'an, 23;71). On daje prosperitet svima koji praktikuju islamski moral i koji slijede put koji je On objavio u Kur'anu. A jedini na?in na koji neke ene mogu pobje?i od svih problema kojima se izlau u neukim drutvima i na koji mogu dobiti potovanje koje zasluuju, nalazi se u Kur'anu, objavljenom naem Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem da bi ljudska bi?a nala put iz mraka do svjetlosti.

U mnogim kur'anskim ajetima, Allah titi ene i brani njihova prava, otklanja pogrene ideje o enama u sadanjim neukim drutvima, i garantuje im status potovanja u drutvu. Kur'an nam kae da mjera vrijednosti ljudskog bi?a pred Bogom nije u rodu; nego u strahu od Boga, u vjeri, moralnom savrenstvu, iskrenosti prema Bogu i pobonosti. Svi ovi ajeti su dokaz Boije neuporedive velikodunosti prema enama.
O ljudi, Mi vas od jednog ?ovjeka i jedne ene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se najvie boji, Allah, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno nita. (Kur'an, 49:13)

O sinovi Ademovi, dali smo vam odje?u koja ?e pokrivati stidna mjesta vaa, a i raskona odijela, ali, odje?a ?estitosti, to je ono najbolje. - to su neki Allahovi dokazi da bi se oni opametili. (Kur'an, 7:26)

Na drugim mjestima u Kur'anu, Allah kae A za dobro koje u?inite Allah zna. I onim, to vam je potrebno za put, snabdijte se. A najbolja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o razumom obdareni! (Kur'an, 2:197). On nam kae da najbolji kvalitet koje ljudsko bi?e moe posjedovati jeste pobonost. Dakle, pobonost je osobina koja ljudima daje njihovu osnovnu vrijednost i superiornost pred Bogom. U Kur'anu, Bog kae: Onima koji milostinju budu udjeljivali i onima koje je budu udjeljivale, i koji drage volje Allahu budu zajam davali - mnogostruko ?e se vratiti i njih ?eka nagrada plemenita. (Kur'an, 57:18)

Ovaj ajet podsje?a i ene i mukarce da ?e dobiti istinsku nagradu najvie ?asti ako budu ivjeli moralnim ivotom kako je Bog odredio. ene i mukarci imaju razli?ite fizi?ke karakteristike, ali to nije razlog da ijedno od njih bude superiornije u odnosu na drugo. U drugom ajetu, Bog kae da je bogatstvo postalo mjera superiornosti za neke ljude, ali je bolje da traimo od Boga velikodunost: I ne poelite ono ?ime je Allah neke od vas odlikovao. Mukarcima pripada nagrada za ono to oni urade, a enama nagrada za ono to one urade. I Allaha iz izoblja njegova molite. - Allah, zaista, sve dobro zna! (Kur'an, 4:32)

U Kur'anu,Allah nam je rekao ta se treba u?initi da bi se zatitile i ?uvale ene u drutvu i da bi im se odalo potovanje koje zasluuju. Sve ove mjere su u interesu ena, da im se ne bi ?inila nepravda ili ih se ugnjetavalo.

U Kur'anu,Allah je ?ovje?anstvu pokazao istinski put i ukazao na pogrene postupke nevjerovanja. Prema islamskom moralu, nije vano roditi se kao muko ili ensko, ve? je vano biti privren Bogu dubokim vjerovanjem i strahom. Paljiva pokornost Boijim naredbama i zabranama zna?i pokuavati ivjeti u skladu sa moralnim u?enjem Kur'ana. Ovakva li?nost je istinska vrijednost ?ovjeka pred Bogom.

U Kur'anu, Bog objanjava osnovne osobine koje svaki vjernik mora posjedovati, bilo muko ili ensko: A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima: trae da se ?ine dobra djela, a od nevaljalih odvra?aju, i molitvu obavljaju i zekat daju, i Allahu i Poslaniku njegovu se pokoravaju. To su oni kojima ?e se Allah, sigurno, smilovati. - Allah je doista silan i mudar. (Kur'an, 9:71)

ene i mukarci ?e odgovarati za oboavanje, ivot u skladu sa moralnim u?enjem Kur'ana, podsticanje drugih da ?ine dobro, a odvra?anje od zla i izvravanje svih naredaba i propisa u Kur'anu. Bog je obe?ao dati svim ljudima, i mukarcima i enama, sposobnost da rastavljaju istinu od neistine (Kur'an, 8:29). Zauzvrat vjerovanju i iskrenosti ljudi, Bog ?e upu?ivati sve individue na svakom polju ivota i uputiti ih na pravi put ka Sebi. On ?e im pomo?i da donose prave odluke i da se ponaaju pravilno; i On ?e im dati inteligenciju, razumijevanje i percepciju. Dakle, inteligencija nema veze sa rodom; ona dolazi potpuno iz straha od Boga i iskrene privrenosti i bliskosti sa Njim.

Svaka ena ili mukarac koji se ponaa u skladu sa inteligencijom koju dobije iz vjere moe nadmaiti mnoge druge i posti?i sre?u u ivotu. Ovo zavisi potpuno od volje, predanosti i odlu?nosti osobe. Prema islamskom moralu, nijedan vjernik ne?e sebe smatrati savrenim na bilo koji na?in. Umjesto toga, uvijek ?e teiti da bude inteligentniji, sposobniji, odgovorniji, da stalno razvija svoju li?nost i da bude uspjeniji u vo?enju moralnog ivota. Kolikogod moe, ulagat ?e sve napore da razvije sebe na svakom polju. U Kur'anu, Bog kae da Ga vjernici mole da budu primjeri dobre li?nosti onima oko sebe: A robovi milostivog su i oni koji govore: "Gospodaru na, podari nam u enama naim i djeci naoj radost i u?ini da se ?estiti na nas ugledaju!" (Kur'an, 25:74)

ena muslimanka koja daje sve od tebe u svemu i koja tei da bude dobar primjer svima svojom li?no?u, moralnom ?estito?u i voljom, Bog ?e dati i visoku poziciju u drutvu. Takva ena izvrava svaku dunost na najbolji mogu?i na?in, donosi primjerene odluke, nalazi najbolja rjeenja za probleme i primjenjuje najbolje mjere.

Moemo vidjeti da su prema moralnoj praksi islama mukarci i ene potpuno jednaki u drutvu. Putem Kur'ana, Allah Milostivi je ponitio sve razlike koje neuki sistemi vjerovanja ?ine izme?u mukaraca i ena; i naredio je da se enama da vrijednost koju one zasluuju. Ovo sve zavisi potpuno od snage vjerovanja mukaraca - i ena - u Boga, kao i od njihovog moralnog karaktera i odgovornosti koje nose. Stoga, ene koje prihvate islamski moral se nikad ne moraju boriti za jednakost sa mukarcima; ulaze, umjesto toga, u moralno "takmi?enje" vrijednosti. U takmi?enju dobrote, vjernici moraju uloiti sve od sebe da zaslue Boije zadovoljstvo u svakom momentu svog ivota.

Sa ovim ciljem na umu, oni se bore na takmi?enju dobrote da postanu osoba najblia Bogu i osoba koju Bog najvie voli. Me?utim, ovo takmi?enje je isklju?ivo u cilju Boijeg zadovoljstva. Bog kae u Kur'anu da je jedna od glavnih osobina vjernika koja ih izdie na ovom i na onom svijetu jeste njihov trud da postignu taj cilj:

Oni hitaju da ?ine dobra djela, i radi njih druge preti?u. (Kur'an, 23:61)

Mi ?emo u?initi da Knjigu poslije naslijede oni nai robovi koje mi izaberemo; bi?e onih koji ?e se prema sebi ogrijeiti, bi?e onih ?ija ?e dobra i loa djela podjednako teka biti, i bi?e i onih koji ?e, Allahovom voljom, svojim dobrim djelima druge nadmaiti - za to ?e veliku nagradu dobiti. (Kur'an, 35:32)

U drugom ajetu, Bog nas podsje?a da se nikome - bio mukarac ili ena - ne?e u?initi nepravda ni na ovom ni na onom svijetu, nego ?e svi dobiti ta?no ono to zasluuju: Onome ko ?ini dobro, bio mukarac ili ena, a vjernik je, Mi ?emo dati da proivi lijep ivot i doista ?emo ih nagraditi boljom nagradom nego to su zasluili. (Kur'an, 16:97)

Sve ove stvari su dokaz milosti koje Bog pokazuje prema Svojim vjernim robovima. U drutvima gdje se ne praktikuju moralna u?enja Kur'ana, ene se jo uvijek tretiraju kao gra?ani drugog reda. Ali poto je Bog "Samilosni", On titi sve ene i daje im slavu i po?ast.


Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

ZA SESTRE