Kao to je poznato, u ovim danima ljudi mnogo pitaju o mjesecu Redebu; njegovoj vrijednosti, postu u njemu itd. U sljede?ih nekoliko rije?i ?u pokuati da pomenem neto od propisa vezanih za ovaj mjesec.
Mjesec Redeb je jedan od ?etiri sveta mjeseca
Rekao je Allah Uzvieni: 'Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a ?etiri su sveta; to je prava vjera!' (Tewba, 36.), a sveti mjeseci su: Muharem, Redeb, Zul Ka'de i Zul Hidde. Prenosi se od Bekreta radijellahu anhu da je Allahov Poslanik sallalahu alejhi ve sellem rekao:
'Vrijeme te?e (krui) kao onog dana kada je Allah Uzvieni stvorio nebesa i Zemlju, godina ima dvanaest mjeseci, od njih su ?etiri sveta, tri zaredom: Zul Ka'de, Zul Hidde, Muharem i mjesec Redeb Mudar koji je izme?u Dumade i a'bana'.[i]
Zato su ovi mjeseci nazvani Svetim mjesecima?
- Zbog svetosti i zabrane borbe u njima sve dok neprijatelj ne po?ne prvi. Zato je mjesec Redeb nazvan Esamm (Nijemi) jer se u njemu ne poziva: 'O narode moj!' ili zato to se u njemu ne ?uje zvuk i zveket oruja.
- Zato to su harami u njemu gori i ve?i nego u drugim mjesecima. Mjesec Redeb je nazvan Redebom jer je bio uveli?avan.[ii]
Dova prilikom ulaska mjeseca Redeba
Prenosi se od Enesa radijellahu anhu da je Allahov Poslanik sallalahu alejhi ve sellem imao obi?aj u?iti sljede?u dovu kada bi nastupio mjesec Redeb: 'Allahu na, daj nam bereketa u Redebu i a'banu, i daj nam da do?ekamo Ramazan'. Hadis biljee Ahmed, 1/259, El Bezzar, 616 dodatci, Et Taberani u Ewsatu, 3939 i El Bejheki u u'abu, 3815; i ovaj hadis je od predaje Zaida ibn Ebi Rekkada od Zijada En Nemirija, a Buharija o njemu kae: 'Neprihvatljivog hadisa!'[iii]
Klanje Atire (Zebihe) u mjesecu Redebu (Redebija)
Neki u?enjaci smatraju da je klanje Atire u mjesecu Redebu mustehab uzimaju?i za dokaz hadis Mihnefa ibn Sulejma gdje kae: 'Stajali smo na Arefatu sa Allahovim Poslanikom sallalahu alejhi ve sellem kada je rekao: 'O ljudi, obaveza je svakoj porodici i to svake godine klanje kurbana i Atire. Dali znate ta je Atira? To je ona to je nazivate Redebijom''. Hadis biljee Ahmed, 5/76, Ebu Davud, 2788, En Nesai, 4224 i Et Tirmizi, 1518. Rekao je Et Tirmizi: 'Ovaj hadis je hasen garib i ne poznajem ga osim ovim putem od ibn 'Avna'. Ibn Hazm ovaj hadis smatra slabim (El Muhalla, 7/356), Abdulhakk kao to je u Tehzibus Sunen, 4/92 i El Hitabi u Me'alimu, 4/94. Rekao je Ibn Kesir: 'Ima govora o njegovom senedu ili lancu prenosilaca!' (Tefsir Ibn Kesira, 3/225)
Ve?ina u?enjaka je na tome da je ovaj propis derogiran hadisom kojeg prenosi Ebu Hurejre radijellahu anhu da je Allahov Poslanik sallalahu alejhi ve sellem rekao: 'Nema Fere'a niti 'Atire!'[iv] Rekao je Ebu Davud: 'Rekli su neki da je Fere' prvoro?eno deve, u dahilijetu su ga klali svojim boanstvima a zatim jeli, a njegovu kou bi obiljali na drve?e. A Atira' je u prvih deset dana mjeseca Redeba'. (Sunen, 3/104)
Treba napomenuti da nekoliko u?enjaka poput Ibn Sirina, Ebu 'Ubejda, Ishaka ibn Rahuje i u?enjaci afijskog mezheba smatraju da ono to je derogirano bilo vadibom.[v]
Umra u mjesecu Redebu
Postoji odre?eni broj muslimana koji odabiraju mjesec Redeb za obavljanje Umre u njemu smatraju?i da je vrijednost i nagrada ve?a, a u stvarnosti, mjesec Redeb je kao i ostali mjeseci; nije preneseno nita to bi mu dalo odre?enu posebnost kao obavljanje Umre za razliku od mjeseca Ramazana i mjeseci Hadda za mutemet'ia. Dakle, nita vjerodostojno nije dolo do nas da je Allahov poslanik sallalahu alejhi ve sellem obavio Umru u mjesecu Redebu, ta vie, majka vjernika Aia radijellahu anha je porekla konstataciju (tj. Umra Allahova Poslanika sallalahu alejhi ve sellem u ovom mjesecu).[vi]
Novotarije mjeseca Redeba
Od ibadeta koje su ljudi 'izumjeli' u mjesecu Redebu moemo izdvojiti sljede?e:
- Namaz koji se zove Salat Regaiba ili Namaz elja. Ima dvanaest rekata. Klanja se prvog petka u mjesecu poslije akama. est puta se predaje selam. Na svakom rekatu poslije Fatihe u?i suru Kader tri puta i Ihlas dvanaest puta, a nakon zavrenog namaza donese salavat na Allahova poslanika sallalahu alejhi ve sellem sedamdeset puta te dovi ta ho?e. Ovaj namaz je, bez ikakve sumnje, velika novotarija, a hadis koji je doao na temu ovog namaza pomenuo ga je Ibn Devzi u Mevdua'tima (Knjiga izmiljenih hadisa) (2/124). Rekao je En Nevevi, neka mu se Allah smiluje: 'Neki u?enjaci su ga uzeli kao dokaz o poku?enosti ovog namaza koji se zove Regaib neka Allah ubije onog ko ga izmisli jer je taj namaz od novotarija koje su ljudi uveli i nije nita drugo do zabluda i neznanje, i u njoj su jasne zabranjene stvari. U?enjaci su napisali brojna djela kako bi pojasnili poku?enost ovog namaza, zabludu onog ko ga klanja kao i inovatora, a dokazi za poku?enost i neispravnost ovog namaza te zabludu onog ko ga klanja se ne mogu nabrojati!'[vii] Rekao je El Hitabi: 'Hadis o namazu Regaiba je skup lai i izmiljotina koje nisu male!'[viii] Rekao je hafiz Ibn Redeb, Allah mu se smilovao: 'to se ti?e namaza u mjesecu Redebu i davanje odre?ene posebnosti, nije do nas dolo nita vjerodostojno, a hadisi o vrijednosti namaza koji se zove Regaib su la i zabluda, te nisu ispravni (vjerodostojni), a pomenuti namaz je novotarija kod ve?ine u?enjaka. Ovaj namaz se pojavio po prvi put nakon 400-e godine poslije Hidre, zbog toga nae prijanje generacije nisu o njemu znale niti govorile'.[ix]
- Namaz koji se klanja u polovini mjeseca Redeba. Hadisi koji su doli na ovu temu su izmiljeni hadisi.[x]
- Namaz Lejletul mi'rad. To je namaz koji je o?ita novotarija, a klanja se u no?i 27-og mjeseca Redeba. Ovaj namaz nema ispravne osnove niti u Kur'anu niti u sunnetu Allahova Poslanika sallalahu alejhi ve sellem.[xi] Zatim, prizivanje da se Mi'rad desio u mjesecu Redebu je pusti govor bez ikakvog dokaza. Rekao je Ibn ameh, neka mu se Allah smiluje: 'Neki od 'onih koji pri?aju pri?e' govore da se Isra desio u mjesecu Redebu. Ovaj govor kod u?enjaka Derha i Ta'dila (ocjenjivanja) je ?ista la.'[xii] Oni koji klanjaju ovaj namaz uzimaju za dokaz govor koji je pripisan Allahovom Poslaniku sallalahu alejhi ve sellem da je rekao: 'U mjesecu Redebu ima jedna no?, u toj no?i za ura?eno dobro djelo je nagrada sto dobrih djela, i to kada preostanu tri no?i od mjeseca...' Hadis biljei El Bejheki u ua'bu, 3/374, a zatim ga ocijenio slabim kao to ga takvim smatra hafiz Ibn Hader u knjizi Tebjinul 'adeb, str. 25. Rekao je Kari' o ovom hadisu: 'Veoma slab!'[xiii] Kaem: 'Znakovi koji upu?uju na neosnovanost ovog hadisa su jasni. Svi u?enjaci su sloni da je najvrednija no? u godini no? Lejletul kadr, a ovaj hadis to oponira.' Zatim, od novotarija te no?i je sakupljanje, odravanje vatre i kuhanje hrane. Rekao je ejh Ali el Kari': 'Nema sumnje da je to novotarija i pokvareno djelo, jer se u njoj bezvezno troi imetak i poistovje?uje sa onima koji oboavaju vatru u pokazivanju stanja.'[xiv]
Post u mjesecu Redebu
Mjesec Redeb kao i ostali mjeseci. Nije doao ni jedan ispravan hadis koji podsti?e na post u njemu (posebno u njemu), nego se posti kao i u ostalima ponedjeljak i ?etvrtak kao i dani koji se nazivaju Bijeli dani onom kome je obi?aj da ih posti u ostalim mjesecima, ali post ovim danima samo u mjesecu Redebu je zabranjen i novotarija.
to se ti?e onog to pominju 'oni koji pri?aju pri?e' u podsticaju na post u ovom mjesecu pored ostalih mjeseci kao na primjer je hadis u kojem se kae: 'Doista, u mjesecu Redebu ima jedna rijeka koja se zove Redeb. Njegova voda je svjetlija od snijega a sla?a od meda. Ko posti u njemu jedan dan napi?e se iz te rijeke.' Ovaj hadis je izmiljen i potvora na Allahova Poslanika sallalahu alejhi ve sellem. Pomenuo ga je Ibn Devzi u El Vahijat, str. 912, a kae Zehebi o njemu: 'Bez osnove! Batil'[xv]
A hadis: 'Redeb je veliki mjesec, u njemu Allah udvostu?uje dobra djela, pa ko u njemu posti dan kao da je postio godinu; ko posti sedam dana pred njim ?e biti zaklju?ana sedmero vrata Dehennema; ko posti osam dana bi?e mu otvorena svih osam vrata Denneta; ko posti deset dana ne?e od Allaha nita traiti a da mu ne?e dati, a ko posti petnaest dana pozva?e glasnik sa neba: 'Oproteno ti je ono to je bilo, pa po?ni svoje djelo iz po?etka!', a onaj ko pove?a i Allah ?e mu uve?ati!' Biljei ga Bejheki u u'abu, 3801, a hafiz Ibn Hader ga ubraja od batil hadisa.[xvi] Rekao je Hejsemi: 'U njegovom senedu je Abdulgafur tj. Ibn Seid, a on je ostavljen!'[xvii]
Dva hafiza Ibn Devzi i Ibn Hader su pomenuli skupinu batil i izmiljenih hadisa o vrijednosti mjeseca Redeba.[xviii]
Na kraju ?u pomenuti govore dva hafiza Ibn Kajjima i Ibn Hadera kao saetak onom to smo ve? rekli.
Rekao je Ibn Kajjim: 'Svaki hadis o postu u mjesecu Redebu i namzu u nekim njegovim no?ima je la i potvora!'[xix]
Rekao je hafiz Ibn Hader: 'O vrijednosti mjeseca Redeba nije doao do nas ni jedan ispravan hadis koji se moe uzeti za dokaz, kao to nije dolo nita po pitanju posta i posebnosti namaza u njegovim no?ima'.[xx]
Na kraju molim Allaha Uzvienog da nam iz Svoje milosti podari slje?enje sunneta i da se klonimo novotarija, a on je Plemenit. Allah Uzvieni od sviju zna najbolje. Neka je salavat i selam na posljednjeg Poslanika sallalahu alejhi ve sellem , njegovu porodicu i ?asne ashabe
[i] Hadis biljee Buhari(4662) i Muslim(1679).
[ii] Letaiful me'arif, str. 225.
[iii] ua'bul iman, 3/375, a ovaj hadis smatra slabim dva velikana i dva hafiza Ibn Hader i Ibn Redeb (Pogledaj: Letaiful me'arif, str. 234).
[iv] Biljee ga Buharija(5474) i Muslim(1976). (Pogledaj: El Muharrer, 1/250, El Mugni, 9/367, El Mubdi', 3/306, Fethul Bari, 9/512, Letaiful me'arif, str. 226, Bedai'u sanai', 5/62, El Bahru er Raik, 8/197).
[v] (Pogledaj: El Medmu'u, 8/335, Tehzibus sunen, 4/94, Letaiful me'arif, str. 226, El Furu', 3/415, El Mubdi', 3/306, Fethul Bari, 9/511, Nejlul evtar, 5/232, Avnul ma'bud, 7/343, Tuhfetul ahvezi, 5/85).
[vi] Biljei Buharija, 1175.
[vii] (Pogledaj: erh Muslim, 8/20, El Edebu fi Redebi lil kari', str. 43, Nejlul evtar, 4/337).
[viii] El Bai's Ebu ameh, str. 143.
[ix] Letaiful me'arif, str. 228.
[x] El mevdua't Ibn Devzi, 2/126.
[xi] (Pogledaj: Hatimetu seferis sea'deh Fejruz Abadi, str. 150, Et Tenkit Ibn Hemat, str. 97).
[xii] El Bai's, str. 232 i Mevahibul delil, 2/408.
[xiii] El Edebu fi redeb, str. 48.
[xiv] Ibid, str. 46.
[xv] El Mizan, 6/524.
[xvi] Mevahibul delil, 2/408.
[xvii] Medmeuz zevaid, 3/188.
[xviii] Mevahibul delil, 2/408.
[xix] El Menarul menif, str. 96.
[xx] Tebjinul adeb, str. 11. (Pogledaj: Letaiful mea'rif, str. 228).
< « | » > |
---|