Srijeda, APRIL 24, 2024
tekstovi_logo

Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko grana


Dublji komentar rije?i Allahova Poslanika s.a.w.s.:

„Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko grana (ili šesdeset i nekoliko grana); najve?a od tih grana su rije?i „la ilahe illallah“, dok je najniža od tih grana ukloniti prepreku s puta, a i stid[i] je dio imana!“[ii]

Kadi 'Ijad rhm., kaže: „Dobar dio u?enjaka je pokušavao, putem svog idžtihada, ulaganja truda i napora, na jednom mjestu, sažeti svih sedamdeset i nekoliko grana imana, ali je teško kategori?ki ustvrditi da su sva ta nabrajanja ono što se samim hadisom htjelo re?i! Nije pogubno po vjeru ?ovjeka to ako ne poznaje sve te grane imana odjednom i na jednom mjestu.“[iii]

Ibnu Hadžer el-Askelani rhm., kaže: „Oni koji su nabrajali grane imana nisu se složili u stavkama i redoslijedu. Najbliže ispravnosti je metoda imama Ibnu Hibbana rhm., ?ije detalje ne nalazimo direktno kod njega. Ukratko ?u navesti ono što su drugi u?enjaci spominjali, s naznakom da sve grane imana proizilaze iz srca, jezika i tijela.

Djela srca: su ubje?enja/vjerovanja, kao i nijjeti/namjere, i ona se djele na dvadeset i ?etiri vrste: vjerovanje u Allaha dž.š., u što spada vjerovanje u Njegovo bi?e – Zat, Njegova svojstva – sifat, Njegov tevhid tj. smatranje Allaha dž.š., Jednim i Jedinim u svemu, u smislu da Mu nema ravna i sli?na; vjerovanje da je sve - mimo Njega – stvorenon; vjerovanje u Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike, Njegov kader/odre?enje dobra i zla; vjerovanje u Sudnji dan, u šta ?e spadati vjerovanje u kabursko ispitivanje, pa zatim vjerovanje u proživljavenje nakon smrti i skupljanje radi polaganja ra?una, vjerovanje u mizan/vagu i sirat-?upriju, vjerovanje u džennet i džehennem, uz ljubav prema Allahu dž.š., kao i ljubav i mržnju prema drugima - u Njegovo ime; ljubav prema Poslaniku s.a.w.s., uz dužno poštovanje njegove li?nosti i djela, u šta ?e spadati donošenje salavata na njega i slije?enje njegova sunneta. Iskrenost prema Allahu dž.š., u šta spada ostavljanje pretvaranja i licemjerstva. Tevba/pokajanje prema Allahu dž.š., strah od Njega, nada u Njegov oprost, zahvaljivanje Njemu, ispunjavanje ugovora, sabur/strpljenje i trpljenje, zadovoljstvo Allahovim dž.š., odredbama i odlukama, oslanjanje na Allaha dž.š., samilost prema stvorenjima, poniznost u šta spada poštovanje starijeg i samilost prema mla?em. Neoholiti se i ne biti umišljen, ne zavidjeti i ne biti zlokoban, i ne srditi se.

Djela jezika: se dijele na sedam vrsta: izgovorati rije?i tevhida (šehadet), u?enje Kur'ana, stjecanje znanja i podu?avanje neukih, dova i zikr u što spada istigfar/traženje oprosta, i klonjenje šuplje i prazne pri?e.

Djela tijela: se dijele na trideset i osam vrsta: ?iš?enje duše i tijela, u što spada ?uvanje od ne?isti; prekrivanje stidnog djela tijela. Obavljanje namaza kako farzova tako i nafila, hadždž, 'umra, tavaf/obilazak Ka'abe, i'itikaf/osama zadnjih deset dana Ramazana, iš?ekivanje Lejletul-Kadra, o?uvanje dina/vjere u šta spada ?injenje hidžre – iseljenje i napuštanje neislamske zemlje (darul-širk); ispunjavanje zavjeta, preciznost u vjerovanju, izvršavanje kefareta/otkupa, ?ednost tako što ?e se stupati u brak, ispunjavanje obaveza prema svojoj familiji, dobro?instvo prema roditeljima uz maksimalno klonjenje neposlušnosti prema njima. Odgajanje djece, spajanje rodbinskih veza, pokornost vo?ama, blagost prema pot?injenim. Vladati pravedno, držati se džema'ata, pokoravati se pretpostavljenom, mirenje ljudi u šta ?e spadati borba protivu haridžija i razbojnika. Me?usobno potpomaganje u dobru u šta ?e spadati nare?ivanje dobra i odvra?anje od zla. Uspostava šeri'atskih sudova i kazni, kao i džihada/borbe na Allahovom dž.š., putu, u šta spada bdijenje i stražanje na Allahovom dž.š., putu. Ispunjavanje povjerenog emaneta, izdvajanje petine iz ratnog plijena, vra?anje duga, dobro?instvo prema komšiji, lijepo opho?enje s ljudima. Zara?ivanje halal imetka, i njegovo ekonomi?no trošenje bez rasipanja. Neluksuzirati se i ne rasipati se. Odgovarati na selam, nazdraviti onom ko kihne, neuznemiravati ljude, nepri?ati prazne pri?e i uklanjanje prepreke sa puta. Ovo su šesdeset i devet svojstava/grana, koje se mogu nabrojati i sa sedamdeset i devet svojstava s obzirom na to šta pojedina svojstva obuhvataju ili u sebi sadrže, a Allah najbolje zna!

Prijevod s arapskog jezika:

Sead ef. Jasavi?, prof.fikha



[i] Hafiz Ibnu Hadžer el-Askelani rhm., kaže: „Stid je svojstvo koje ?ovjeka tjera na to da se kloni ogavština i ružnih stvari, i koje ga goni k tome da u potpunosti ispunjava svoje obaveze i hakkove prema drugima. Zbog toga se u drugom hadisu kaže: „Stid je svaka vrsta dobra!“ (Sahihu Muslim) Ako bude re?eno: Stid je uro?ena osobina ?ovjeka – pa kako se može smatrati djelom imana/vjere? Re?i ?e se: Stid je nekada uro?eno svojstvo, ali je nekada i ste?eno svojstvo. Upotreba stida u skladu sa šeri'atom zahtjeva trud na polju njegova stjecanja i znanja pa i nijjeta; kada sve to ne?iji stid ispuni onda je on dio imana, a od imana je i zbog toga što stid nuka ?ovjeka na ?injenje dobrih djela, i prepreka mu je na putu ?injenja loših djela.“ Pogledaj: Fethul-Bari, 1/52..

Imam Muhammed Šemsul-hakkil-'Azim Abadi Ebul-Tajjib rhm., kaže: „Poslanik s.a.w.s., je, ovim hadisom, stavio akcenat na svojstvo „stida“, zbog toga što je stid ono što ?ovjeka vodi ostalim dijelovima i granama imana. Stidljiva i srame?a osoba je ona koja se boji bruke ovoga i onoga svijeta!“ (Pogledaj: 'Avnul-Ma'abud, 12/283.)

[ii] Sahih. Pogledaj: Sahihul-Buhari, br.9.; Sahihu Muslim, br.35..

[iii] Pogledaj: Fethul-Bari, 1/52..

[iv] Pogledaj: Fethul-Bari, 1/67..



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

AKIDA

POSJETITE MINBER.BA

  • Ummet anesteziologa
    PiÅ¡e: Muhamed Ikanović Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, doÅ¡ao na mezarje i rekao: “Kako bih samo želio da...
  • Život i djelo Mehmeda Handžića
    Piše: Mr. Vedad Mustedanagić Mehmed Handžić rođen je 16. 12. 1906. godine u Sarajevu, a umro je 29. 7. 1944. godine. Njegov otac Muhammed-aga bavio...
  • Post u mjesecu Å evvalu
    Piše: Mr. Safet Kuduzović Post je jedan od najvrednijih ibadeta i temelj islama. On pripada Allahu Uzvišenom Koji nagraðuje za njega. Nad drugim ibadetima odlikuje...