Utorak, MARCH 19, 2024
tekstovi_logo

Privremeno spre?avanje trudno?e


Pod privremenim spre?avanjem trudno?e neki u?enjaci podrazumijevaju spre?avanje spajanja mukog i enskog sjemena upotrebom kontracepcijskih sredstava. Dok drugi dio u?enjaka relativizira ulogu kontracepcijskih sredstava, pa kau da je privremeno spre?avanje trudno?e upotreba kontracepcijskih sredstava za koje se misli da spre?avaju trudno?u.

Ovaj pojam ?e biti mnogo jasniji ako ga uporedimo sa pojmovima koji su mu sli?ni, poput ograni?enja poroda i planiranje poroda. Ograni?enje poroda je vid trajnog spre?avanja trudno?e odre?ivanjem broja djece koju ?e ena roditi, npr. dvoje ili troje, a mimo toga se koriste kontracepcijska sredstva za spre?avanje i abortus za otklanjanje trudno?e. Ograni?enje poroda moe biti zakonom odre?eno od strane drave, kao to je slu?aj u Kini, ili slobodan izbor pojedinca. Usput da napomenem da su u?enjaci jednoglasni na zabrani ograni?avanja poroda kao vida trajnog spre?avanja trudno?e, jer se suprostavlja jasnim tekstovima Kur'ana i Sunneta. (pogledaj: Fikhul-nevazil 4/9-22).

Iz ovoga se vidi jasna razlika izme?u privremenog spre?avanja trudno?e i ograni?enja poroda, jer privremeno spre?avanje trudno?e je  u odre?enim vremenskim periodima bez ograni?enja na odre?en broj djece. A to se ti?e planiranja poroda, pod njim se podrazumijeva raspored trudno?a na odre?ene periode bez zaustavljanja kod odre?enog broja djece, te je tako sinonim za privremeno spre?avanje trudno?e.

Neki smatraju da nema razlike izme?u ograni?enja poroda i planiranja poroda, jer i jedno i drugo zna?i raspored poroda i spre?avanje trudno?e na odre?eno vrijeme. A ispravno je da me?u njima postoji razlika, jer ograni?avanje poroda podrazumijeva stavljanje granice u broju djece, dok je planiranje raspored trudno?a u odre?ene periode bez odre?ivanja granice u broju djece. (pogledaj: Ebhasu hejeti kibaril-ulema 2/422, i Kadijjetu tahdidin-nesl, Ummu Kulsum str.128, Tenzimun-nesli, Et-Turejki str,17)

Razlozi spre?avanja trudno?e

Allah, subhanehu ve teala, je u?inio milost svojim robovima kada im je dao supruge od njih samih i opskrbio ih djecom i unucima, pa kae Uzvieni: "Allah za vas stvara ene od vae vrste, a od ena vaih daje vam sinove i unuke, i ukusna jela vam daje. Pa zato u la oni vjeruju, a Allahove blagodati pori?u." (En-Nahl 72)

Najbitniji ciljeva braka su polno nasla?ivanje, ra?anje djece i pove?anje potomstva. Od Enesa, radijallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, nare?ivao enidbu a estoko  zabranjivao neenstvo, i rekao bi: "enite one koje su vam drage, koje su  rotkinje, jer ja ?u se ponositi vaom brojno?u pred poslanicima na Sudnjem danu" (biljei ga Ahmed 3/158 i Ibn Hibban broj 1228, Bejheki 7/81, Ibn Hadzer ga je ocijenio vjerodostojni u Fethul-bari 9/111). Zbog toga kau u?enjaci da je mustehab da se ene rotkinje, jer se time pove?ava porod.

Od opravdanja i motiva, koje navode neki u?enjaci, zbog kojih suprunici nastoje da privremeno spre?avaju trudno?u i prave razmak izme?u djece, su sljede?i: (pogledaj: Tenzimun-nesli ve tahdiduhu, Hasen e-azli 1/140)

1)        Motivi koji su vezani za supruga: siromatvo zbog kojeg se boji, ako se pove?a broj djece, da ne?e mo?i ispuniti obaveze prema njima kao to hrana, stan, odje?a, i ostalog to se podrazumijeva pod obaveznom brigom o djetetu.

2)        Motivi koji su vezani za suprugu:

1.      Ako trudno?a izaziva kod ene dodatne poteko?e mimo uobi?ajenih, kao sto je slu?aj da ena ne moe da rodi osim putem operacijskog zahvata, pa joj je zbog toga potrebno da napravi razmak izme?u trudno?a.

2.      Ako je ena loeg ahlaka i mu ho?e da se rastane od nje, pa zbog toga ne eli da ima sa njom djecu.

3.      Briga ene o svom izgledu, ?uvanju ljepote i zdravlja kako bi njen mu sto due uivao u njoj.

4.      Zauzetost supruge poslom izvan ku?e ili studiranjem, to joj oteava brigu o djeci i njihov odgoj.

3)  Motivi koji su vezani za dijete:

1.      Ako se strahuje za dojen?e da ?e oslabiti ili umrijeti zbog  maj?ine trudno?e, jer sa njom se prekida dojenje.

2.      Ako je pokvareno vrijeme pa se boji za potomstvo da ?e se iskvariti.

3.      Ako ena ivi u neislamskoj sredini (u zemljama kufra) pa se boji kufra za svoje dijete, ili se boji pokvarenog ahlaka zbog neislamske sredine.

Vrste kontracepcijskih sredstava za privremeno spre?avanje trudno?e

Kontracepcijska sredstva djeluju na jedan od dva na?ina:

a.    Spre?avanje sastajanja mukih i enskih sjemenki putem ubijanja mukih sjemenki, njihovog slabljenja, ili spre?avanje njihovog izlaska u osnovi. Na ovaj na?in djeluje ve?ina kontracepcijskih sredstava.

b.   Spre?avanje oplo?ene enske sjemenke da se zaka?i za zid maternice zbog postojanja prepreke na zidu maternice.

Sredstva za kontracepciju se mogu podijeliti u grupe:

1. Sredstva koja koriste samo ene.

2. Sredstva koja koriste samo mukarci.

3. Sredstva koja koriste mukarci i ene.

Sredstva koja koriste samo ene

Ova sredstva je mogu?e podijeliti u ?etiri skupine:

A.    Prirodna sredstva, a najvanija od njih je izra?unavanje plodnih i neplodnih dana.

B.     Hormonska sredstva koja sadre tablete za spre?avanje trudno?e, obi?ne injekcije, podkone injekcije, injekcije u vene.

C.     Mehani?ka sredstva, a to su ona koja se oslanjaju na stavljanje sredstava u rodnicu ili maternicu koja spre?avaju dolazak  mukog sjemena ili spre?avaju da se enska jajna ?elija zaka?i za zid maternice, kao to je spirala.

D.    Hemijska sredstva, poput krema koje se koriste u rodnici.

Sredstva koja koriste samo mukarci

1.      Azl - pod kojim se podrazumijeva da mu izvadi polni organ kada se priblii vrijeme ejakulacije (izbacivanja sjemena) tako da izbaci sjeme izvan polnog organa ene.

2.      Prezervativ.

3.      Tablete za spre?avanje trudno?e.

Sredstva koja koriste mukarac i ena

Pod njima se podrazumijeva privremena neplodnost, koja u slu?aju mukarca podrazumijeva vezivanje kanala koji je povezan sa oba testisa da bi se sprije?ilo izlaenje sjemena, a to se postie hirurkim zahvatom ili ubrizgavanjem sredstva koja dovode do zatvaranja jajovoda. Ova neplodnost ne spre?ava polni odnos mukarca ali sadri veliku opasnost, jer mal procenat onih koji se uspiju vrati u stanje plodnosti poslije odvezivanje jajovoda zbog tete koja se u?ini na njemu. Zbog toga ljekari smatraju ovu vrstu neplodnosti jednom od vrsta stalne neplodnosti.

to se ti?e ene, to se postie vezivanjem jajovoda bilo operacijom ili ubrizgavanjem sredstva u jajovode koja spre?avaju izlazak jajaceta ili spre?avaju njegovo spajanje sa mukim sjemenom. Ovaj zahvat je sloeniji i opasniji od onog kod mukarca, jer je vra?anje ene u stanje plodnosti tee, te ga zbog toga ljekari ne preporu?uju osim u nudi.

erijatski status upotrebe sredstava za privremeno spre?avanje trudno?e

Dananji u?enjaci smatraju da se propis upotrebe kontracepcijskih sredstava vra?a na propis azla zbog sli?nosti me?u njima. Ta sli?nost se ogleda u dvome: prvo u tome to je sam azl vrsta spre?avanja trudno?e, drugo - to azl i druga kontracepcijska redstva, svejedno da li ih koristi ena ili mukarac, imaju isti cilj a to je spre?avanja spajanja mukog i enskog sjemena kako bi se izbjegla trudno?a.

Islamski u?enjaci po pitanju azla imaju tri miljenja: (pogledaj: El-Mugni 7/226, Ihkamul-ahkam 2/207)

Prvo: dozvola azla uz saglasnost ene.

Ovo je miljenje dumhura islamskih u?enjaka od hanefija, malikija i hanabila.

Drugo: apsolutna dozvola.

Ovo je stav afijskog mezheba i miljenje kod hanabila.

Tre?e: apsolutna zabrana.

Ovog stava su zahirije, i to je miljenje kod hanabila i Ruvejanija od afija.

Ispravno je da je azl uop?eno dozvoljen nato ukazuju sljede?i dokazi:

1.      Hadis Dabira ibn Abdullaha, radijallahu anhuma, prenosi da je doao ?ovjek Poslaniku, salallahu alejhi ve selem, i rekao mu: "Imam robinju koja slui kod nas i ja joj prilazim, a ne bih volio da ostane trudna", pa re?e Allahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem: "?ini azl ...". (prenosi ga Muslim, broj hadisa 1439).

2.      Hadis Dabira, radijallahu anhu, tako?e, u kojem kae: "?inili smo azl, a Kur'an je objavljivan". (prenosi ga Buhari pod brojem 4911).

3.      Hadis Dabira, radijallahu anhu, kae: "?inili smo azl za vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je to dolo do njega pa nam nije zabranio". (prenosi ga Muslim pod brojem 1440).

Dzumhur u?enjaka dovoljava azl pod artom saglasnosti ene, a to argumentiraju sa sljede?im dokazima:

1. Idzma' u?enjaka da je azl zabranjen bez saglasnosti slobodne ene, kojeg prenosi Ibn Abdul-berr (Et-Temhid 3/148) i El-Kasani od hanefija (Bedaiu'-s-sanai' 5/126).

Komentar: spomenuti idzma' je upitan, jer je poznat stav afijskog mezheba da se ne trai dozvola ene.

2. Hadis Omera ibn Hataba, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio azl sa slobodnom enom osim s njenom dozvolom". (prenosi ga Ibn Made, Ahmed i Bejheki).

Komentar: u senedu ovog hadisa je Ibn Lehi'a a on je daif (slab), s tim da hadis neki u?enjaci ocijenjuju dobrim podupiru?i ga rije?ima Ibn Abbasa i Ibn Omera, radijallahu anhuma, koje su u istom zna?enju. (Bejheki i Musannef Abdur-rezzaka)

3. Racionalni dokaz: azl podrazumijeva prekidanje uitka kod ene, na koji ona ima pravo, a isto tako ima pravo na djecu pa je s toga potrebna njena saglasnost.

Komentar: ovaj dokaz je neprihvatljiv, jer prekidanje uitka je izrazenije kod mua, a njeno pravo na djecu ne zna?i da mu nije dozvoljeno u?initi azl bez njene dovole, te da je grijean ako ga u?ini bez dozvole.

Iz prilozenog se vidi da uslovljavanje dozvole zene nema jaku potporu sa strane dokaza. U prilog ovome ide i stav dzumhura da u slu?aju da postoji potreba ili opravdanje za azl, da je dozvoljen bez saglasnosti ene.

Zbog svega spomenutog dozvoljena je upotreba sredstava za privremeno spre?avanje trudno?e kod ve?ine islamskih u?enjaka. Tako?e, to je stav Muhammeda ibn Ibrahima, Abdulaziza ibn Baza i Muhammed ibn Usejmina, kao i Udruenja velikih u?enjaka iz Saudijske arabije i Kolegija islamskog prava pri Rabiti. (pogledaj: El-Fetava el-muteallika bit-tib ve ahkamil-merda 1/306)

U odluci Udruenja velikih u?enjaka se kae: "Ako je spre?avanje trudno?e zbog stvarne nude, kao to je da ena ne ra?a osim operacijskim zahvatom, ili da se odga?a trudno?a zbog koristi koju procijene suprunici, onda nema smetnje da se spre?ava trudno?a ili odga?a". (Karar broj 42 na osmom skupu)

Isto tako u odluci Kolegija islamskog prava se kae: "Dozvoljeno je privremena kontrola u ra?anju s ciljem da se razmaknu periodi trudno?e, ili obustavi ra?anje na odre?eni period ako za to postoji erijatski opravdan razlog shodno procjeni suprunika, pod uslovom da to ne prouzrokuje tetu i da sredstvo bude erijatski dozvoljeno". (Karar broj 1 na petom skupu)

Me?utim ova dozvola nije apsolutna nego je uslovljena sa tri arta:

1.      Postojanje istinske potrebe za tim, svejedno da li je u tome pribavljanje koristi ili otklanjanje tete.

2.      Saglasnost suprunika i njihovo zadovoljstvo s tim, jer oboje imaju pravo na to.

3.      Da se njihovom upotrebom ne dogodi ve?a teta od koristi, a odre?ivanje te tete i koristi se vra?a na pravednog doktora muslimana.

U odre?enim okolnostima privremeno spre?avanje trudno?e postaje obavezno, kao na primjer da trudno?a nanosi sigurnu tetu zdravlju ene ili postoji bojazan da se to moe desiti.

A kada prestane potreba za koritenjem kontracepcijskih sredstava obaveza je prestati sa njihovim koritenjem, jer nije dozvoljena njihova stalna upotreba. A Allah zna najbolje.



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

FIKH

POSJETITE MINBER.BA