U zadnje vrijeme u muslimanskim sredinama su isplivale na povr�inu� vrste brakove koji imaju razli?ite nazive i oblike, kao �to su: obi?ajni brak (zevad�u urfi), brak prijatelja ili studentski brak (zevad�u frend), brak misjar (zevad�u misjar), tajni brak (zevad�us-sirr) i brak sa nijetom razvoda (nikahu binijjeti talak). Zbog bitnosti braka i njegove institucije u islamu neophodno je da musliman razlikuje ispravan �erijatski brak od neispravanog, sumnjivog i spornog kako bi se sa?uvao svoju ?ednost i po�tenje.

Da bi brak bio �erijatski ispravan mora da ispuni sljede?e ruknove i �artove:

�to se ti?e ruknova to su: 1- da supru�nici nemaju �erijatske prepreke za �enidbu, poput rodbinstva po mlijeku, 2- ponuda i pristanak.

A �artovi ispravnog braka su: 1- odre?ivanje supru�nika, 2- zadovoljstvo sa obje strane, 3- velij (staratelj) za �enu, 4 - dva pravedna svjedoka muslimana ili razgla�avanje da je brak sklopljen.

Dok je po ispravnom mehr (vjen?ani dar) vad�ib a ne �art.

Svaki brak koji ispunjava ove ruknove i �artove je ispravan, a ako nedostaje bilo koji od njih brak je neispravan.

Tajni brak

Jezi?ko zna?enje tajnog braka ( zevad�us-sirr) poti?e od arapske rije?i �sirr�, �to zna?i tajna, ono �to se krije. Zbog toga se ovaj brak naziva �tajni� jer ga supru�nici, a posebno mu�, kriju od ljudi, tako da niko za njega ne zna osim svjedoka i startelja koji su u?estvovali u ?inu sklapanja braka.

�erijatsko zna?enje ovog braka:

Postoje dva oblika ovog braka, prvi o kojem su govorili prija�nji islamski pravnici, i drugi koji se pojavio u novije vrijeme u nekim arapskim zemljama.

Prvi oblik je da bra?ni ugovor bude sklopljen sa svim ruknovima i �artovima, s tim da se supru�nici, velij i svjedoci dogovore da ?e ga dr�ati u tajnosti. Ovaj brak je poznat kod islamskih pravnika tako da ga defini�e Ed-Dusuki (pravnik malikijskog mezheba) da je to:� brak u kome mu� zahtijeva od svjedoka da ga kriju od njegove �ene ili od njegovih uku?ana�. (Ha�ijetud-dusuki 2/236).

Drugi oblik je da se ?ovjek i �ena dogovore da ?e sklopiti brak bez velija i svjedoka, ili sa svjedocima koji uglavnom budu od prijatelja mu�a i �ene, s tim da njihove porodice o tome ne znaju ni�ta. Muhamed Fuad �akir defini�e ovaj brak, u ovom obliku, pa ka�e: �Tajni brak je onaj koji se sklapa u potpunoj tajnosti tako da porodica ne zna o njemu ni�ta, ?ak se desi da otac i majka ne znaju da im je sin ili k?erka o�enjen ili udata ve? godinu ili vi�e�. (Zevad�ul-batil �str.32).

�erijatski status tajnog braka

Ako je ovaj brak sklopljen onako kako je opisan u drugom obliku, tj. bez velija i svjedoka, niti ogla�avanja onda je on neispravan po id�ma'u islamskih u?enjaka. ?ak ako i bude prisutan velij, ali se dogovore da ?e ga kriti i ne prisustvuju mu svjedoci, taj brak je batil (neispravan). Ka�e Ibn Tejmije: �Tajni brak, u kome se dogovore da ?e ga kriti i ne dovedu svjedoke, je batil (neispravan) kod svih u?enjaka, i on je od zinaluka. (Ibn Tejmije: Med�mu'ul-fetava 33/158)

Ka�e �ejh Abdurahman ibn Kasim en-Ned�di: �Ako je brak sklopljen bez svjedo?enja i ogla�avanja on je nispravan kod svih muslimana�. (Abdurahman ibn Kasim en-Ned�di: Ha�ijetu er-revdil-murbi 6/278)

U slu?aju da se sklopi brak kako je opisano u prvom obliku, a to je da ugovor bude potpun sa svim ruknovima i �artovima: sa velijom, svjedocima i zadovoljstvom sa obje strane, ali se dogovore da ga kriju, da li je taj brak valjan �erijatski ili ne? D�umhur u?enjaka smatra brak valjanim ali poku?enim �(mekruh), dok malikije smatraju taj brak ni�tavnim, dokazuju?u svoj stav hadisom kojeg prenosi Abdullah ibn Zubejr, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu aleji ve sellem, rekao: �Razglasite sklopnje braka.� (Bilje�i ga Ahmed 4/5, i Hakim 2/183, a Albani je hadis ocijenio dobrim u Silsili sahiha 3/447). Tako?e, ka�u da je smisao svjedo?enja dva svjedoka, ustvari, da oni razglase sklapanje braka a ne da kriju od ljudi. (El-Mugni 9/469) Dokazi malikija ukazuju na obavezu razgla�avanja, ali ne i na ni�tavnost braka, a Allah zna najbolje.

Ka�e ed-Dusuki:� Ako je brak u ovom obliku, on je tajan i raskida se, a ako se supru�nici dogovore sa svjedocima da ga kriju od ljudi ili od odre?ene skupine,taj brak je batil ( neispravan ), taj ugovor se raskida osim ako je ve? imao odnos sa njom�. (ed-Dusuki: Ha�ijetud-dusuki 2/236)

Tijesna veza izme?u tajnog braka i misjara

Zbog ?injenice da se mije�a izme?u tajnog braka i misjara, i �to su uglavnom usko povezani, tako da onaj ko se o�eni �misjarom� uglavnom tu doda i tajnost, a onaj ko se o�eni tajno, uglavnom, prakti?no ne mo�e da �ivi sa tom �enom osim u obliku kakav je misjar, spomenu?emo ukratko �ta je misjar, kada se pojavio, i �ta su u?enjaci rekli o njemu. (mada ?e o njemu biti govora posebno, in�allah)

Misjar je vrsta braka koja se pojavila u skoruje vrijeme. Najprije u Saudijskoj Arabiji u oblasti Kasim, a zatim se ra�irila na druge zemlje arapskog zaljeva, a onda i u druge islamske zemlje.

Rije? �misjar� u obi?nom, narodnom govoru zna?i: kratki zijaret ili brzi, kratkotrajni posjet. Zbog toga je ovaj brak poznat pod ovim imenom, jer mu� ne boravi stalno kod �ene, nego joj dolazi u kratkim periodima, bilo danju ili no?u, shodno svojim ili njenim mogu?nostima.

Oblik ovog braka je da se ispune svi �artovi i ruknovi braka prilikom sklapanja ugovora, s tim da �ena odustane od nekih svojih prava, kao �to su izdr�avanje ( stan, hrana i odje?a) i boravak kod nje.

Fetve savremenih u?enjka o misjaru

Upitan je �ejh Bin Baz, rahimehullah, o braku misjar, tj. da ?ovjek o�eni drugu, tre?u ili ?etvrtu �enu, a ta �ena ima potrebu da ostane kod roditelja ili jednog od njih, pa joj mu� dolazi u razli?ita vremena, shodno njegovim i njenim mogu?nostima, koji je propis ovog braka? Pa je ogovorio: � Nema smetnje u tome, ako je ugovor sklopljen sa svim ruknovima i �artovima, kao �to su: velij, prisustvo dva pravedna svjedoka i da supru�nici nemaju �erijatske zapreke za sklapanje braka, zbog toga �to Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, ka�e: � Najpre?e je da ispunite one �artove kojima ste sebi ohalalili polne organe�, (prenosi ga Buhari) i hadisa: �Muslimani ispunjavaju ono na �ta se obave�u� (Bilje�i ga Ebu Davud 3120, Darekutni 2929 I Hakim 2269, a Albani je hadis ocijenio vjerodostojnim u Irva' 1303). Pa ako se mu� i �ena dogovore da �ena ostane kod svojih roditelja, ili da boravak kod nje bude danju, a ne no?u, ili samo u odre?enim danima ili no?ima, u tome nema nikakve smetnje pod uslovom ogla�avanja braka i ne postojanja tajnosti�. (Fetava ulema beledil-haram str.450,451)

Tako?e, �ejh Abdulaziz ibn Abdullah Ali �ejh, sada�nji saudijski muftija i predsjednik Vije?a velike uleme, �je odgovorio na pitanje o misjaru, rekav�i: �Ovaj brak je ispravan ako se u njemu ispune svi ruknovi i �artovi, i jasno ogla�avanje, zbog toga da ne bi upali u ne�to �to je sumnjivo i sl., a ono� �to su se dogovorili od �artova na njima je da se toga dr�e�.

Od onih koji dozvoljavaju misjar je i �ejh Abdullah D�ibrin, on ka�e: �Ovaj naziv je novi i pod njim se podrazumijeva da ?ovjek o�eni �enu i da je ostavi u njenom stanu bez obaveze podjednakog boravka kod nje i prve �ene, nego dolazi kod nje kad mu odgovara, provodi odre?eno vrijeme i odlazi. Ovaj brak je ispravan ako je �ena s tim zadovoljna, me?utim, mora da se razglasi sklapanje braka i da se ova �ena prizna kao supruga, pripadaju joj prava zakonite supruge, djeca koja rodi su njegova i imaju prava koja se podrazumijevaju o?instvom. �(Zevad�u misjar: Abdulmelik el-Mutlak, str.203)

Vidimo iz gore spomenutih fetvi da su oni dozvolili brak misjar, tj. da �ena odustane od nekih prava kod mu�a, ali su stavili �art da taj brak bude javan, obznanjen i bez tajnosti. Me?utim, nakon �to je zloupotrijebljena ova vrsta braka i iskori�tena od strane onih sa slabim imanom, koji su �eljeli da zadovolje svoje strasti, a da to djelo bude zamotano u ruho Islama, mnogi u?enjaci su zastali u davanju fetve o dozvoli misjara. Od njih je Bin Baz i Usejmin, rahimehumullah, dok ga je �ejh Albani, rahimehullah, zabranio. Pa kad je upitan Bin Baz o �erijatskom braku i braku misjaru, kakva je razlika me?u njima, i koji su �artovi obavezni za brak misjar, odgovorio je: �Obaveza je na svakom muslimanu da se o�eni na �erijatski ispravan na?in, a da se ?uva svega �to je suprotno tome, svejedno da li se zove�misjar� ili druga?ije, a od �artova braka je njegovo ogla�avanje, pa ako ga supru�nici kriju, on je neispravan, jer u tom slu?aju li?i na zinaluk.� ( Fetve bin Baza 20/431,432) Zna?i da Bin Baz, rahimehullah, smatra �artom valjanosti braka ogla�avanje, te da je tajni brak po njemu neispravan.

Na zabrani ovog braka (misjara u njegovom obliku - bez tajnosti) je �ejh Albani, rahimehullah, i to iz dva razloga:

1. Zato �to je od ciljeva braka �seken� � smirenost, a to se ne posti�e osim sa boravkom i stanovanjem sa �enom, a brakom misjarom se to ne ostvaruje.
2. Zato �to u tom braku (misjaru) mogu da se rode djeca, pa zbog neredovnog dolaska oca bude ote�an njihov odgoj, �to uti?e negativno na njihovu li?nost i pona�anje. (Ahkamt-teadudi fi dav'il-kitabi ves-suneti, Ihsan Muhamed Aji� el-Utejbi str.29)

Neke od negativnih posljedica tajnog braka

1. Posljedica bra?nih odnosa su djeca, i to je po�eljno. Me?utim u slu?aju tajnog braka ta djeca bivaju razlog sumnji?enja, jer se za �enu ne zna da je udata, a� odjednom trudna ili rodila, pa se tek onda ra�iri vijest o njenoj udaji �to tada ima negativan odraz.

2. Ve?inom onaj koji se �eni tajno ima ve? jednu ili vi�e �ena, pa u slu?aju kada prva �ena otkrije da je se on o�enio to izazove negativne posljedice na njeno psihi?ko i fizi?ko zdravlje zbog trenutnog �oka koji do�ivi. Isto tako, to naru�i prvi brak zbog gubljenja povjerenja me?u supru�nicima.

3. Obezvre?ivanje �ene koja je u tajnom braku, jer je u polo�aju gorem od ljubavnice, ne smije da obznani da je udata, a istovremeno �ivi bra?nim �ivotom ?ime se izla�e potencijalnoj trudno?i ili mogu?nosti da se otkrije da je u braku, pa je u stalnom strahu. Isto tako ona ovim brakom ne ostvaruje svoja osnovna prava koja ima, kao �to je izdr�avanje, pravo na djecu i sli?no.

3. Vrlo ?esto u slu?aju da se otkrije taj brak, mu� se, ipak prikloni prvoj �eni, zbog djece koju ima sa njom ili tazbinskih i rodbinskih veza. Tu se po prirodi odmah umije�aju i njeni i njegovi �da smire situaciju�, jer je ona uostalom njegova priznata �ena. Dok za to vrijeme druga �tajna� ��ena nema nikog da stane u njenu za�titu, jer nije �priznata� i �vjen?ana� �ena, pa uglavnom bude ostavljena, poni�ena kao da je bila u bludnoj vezi a ne u braku.

4. Ovaj brak (tajni), uglavnom iskori�tavaju ljudi slabog islamskog karaktera i li?nosti, jer da su jaki i spremni na odgovornost o�enili bi se javno, u braku sa vi�e �ena sa svim posljedicama i odgovorno�?u koje to za sobom povla?i.

5. Sama tajnost braka pokazuje da je to ne�to sumnjivo, sporno, podozrivo, nepo�eljno pa je zbog toga negativan.

Na kraju, pozivam bra?u i sestre da se �ene i udaju na �erijatski ispravan na?in, jer je to ono �to nam je naredio na� Gospodar radi nas samih, za dobrobit na�eg dunjaluka i ahireta. Isto tako, ako neko ima potrebu da se po drugi, tre?i ili ?etvrti put �eni, to nije nikakva sramota niti grijeh, nego je dozvoljeno, po nekima pohvalno, pa se s toga ne mora kriti niti tragati za nekim sumnjivim putevima i olak�icama da bi se to ostvarilo. Tako?e, na nama je da o�ivljamo ono �to nam je do�lo od Islama pa makar nam i ne bilo drago zbog na�eg slabog imana i nepoznavanja �erijata, kao �to je vi�e�enstvo, jer ?emo u suprotnom upadati u sumnjive i opasne stvari kao �to je tajni brak i sli?no. A Allah zna najbolje.

Subhija Bekti?, prof.

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites