Utorak, AUGUST 14, 2018
tekstovi_logo


ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Umrla osoba ima koristi od sadake koja se udjeli na njeno ime, na ?emu su sloni svi muslimani. Od Poslanika s.a.w.s., se biljei da ga je jedan ?ovjek upitao: Majka mi je umrla da li ?e joj biti od koristi sadaka koju ?u udijeliti na njeno ime? Poslanik sallallahu alejhi vesellem., re?e: Da. (el-Mu'udem el-Kebir, Taberani, br.11466.) Umrli ima koristi od hadda koji se obavlja za njega, od kurbana koji se kolje na ime njega, kao i od osloba?anja roba od ropstva na ime njega. Umrli ima koristi od dove koja se u?i za njega kao i od istigfara i to bez ikakvog sporenja me?u islamskom ulemom u vezi svega navedenog.

to se ti?e posta, dobrovoljnog namaza i u?enja Kur'ana ?iji su sevapi namjenjeni umrloj osobi, islamska ulema ima dva miljenja po ovom pitanju: (1) umrla osoba ima koristi od tih sevapa mezheb je imama Ahmeda i Ebu Hanife rhm., jednog dijela afija i ostalih. (2) umrloj osobi ne stiu ti sevapi to je mezheb imama Malika i imama afije rhm..

to se ti?e iznajmljivanja radi u?enja Kur'ana i poklanjanje istoga to nije ispravno. U?enjaci se spore oko toga da li je dozvoljeno uzimanje para i naknade radi podu?avanja Kur'ana, u?enja ezana, imameta, bedel-hadda itd. jer unajmljena osoba ima odre?enih materijalnih koristi od toga. Ima uleme koji smatraju sve ovo dozvoljenim, kao to je poznato miljenje kod imama Malika i imama afije.

Kae se i da takvo to nije dozvoljeno, jer se za navedena djela uslovljava da je onaj ko ih ?ini jedan od ehlul-kurbeh onih koji se Allahu d.., pribliavaju, to je ispravno samo od muslimana za razliku od kafira-nemuslimana. Ova djela nije dozvoljeno ?initi osim radi pribliavanja Allahu d.., pa ako se ona budu ?inila radi nekih drugih stvari ne?e imati nagradu na ?emu su svi sloni. Allah d.., prima samo ono to se radi Njegova lica u?i, a ne ono to se radi dunjalu?kih interesa u?i.

Kae se da je dozvoljeno siromanoj osobi uzeti naknadu za navedena djela, i da to nije dozvoljeno bogatom ?ovjeku, to je tre?i stav u mezhebu imama Ahmeda rhm., isto onako kako je Allah d.., dozvolio staratelju siro?eta da se hrani iz imetka siro?eta ako je siromaan, a u slu?aju da je bogat da ne dira imetak siro?eta.

Ovaj stav je ja?i od ostalih stvaova, pa ako tako bude postupala siromana osoba, i bude uzimala naknadu za ta djela zbog potrebe za njom, te kako bi se time pomagala u pokornosti Allahu d.. Allah d.., ?e je nagraditi zbog takvog dobrog nijjeta, pa ?e se ujedno hraniti halalom a radi?e dobra djela. Ako ?ovjek ne bude u?io Kur'an ni zbog ?ega drugog do zbog dunjalu?kih razloga od takvog u?enja nema sevapa, a ako u ne?emu ne bude imalo sevapa to zna?i da mejtu ne?e nita ni sti?i.

Umrloj osobi dolaze sevapi od u?injenih dijela ne sama djela, pa ako se sadaka i imetak bude dao onome ko ga zasluuje to ?e sti?i umrloj osobi, a ako se sadaka udijeli onome ko ?e se pomagati u u?enju Kur'ana i njegovom podu?avanju drugih takvo to ?e biti jo vrijednije i ljepe. Pomagati muslimane ivotom svojim i imetkom svojim u studiranju Kur'ana, njegovom u?enju i podu?avanju to je jedno od najvrijednijih djela!

to se ti?e spravljanja hrane za svjetinu, od strane familije umrlog takvo to nije propisano i to djelo je novotarija. Derir b. Abdullah rhm., je rekao: Okupljanje ljudi u familiji umrlog radi jela i spravljanje hrane za njih smo smatrali jednom vrstom naricanja! Mustehabb je da se familiji umrlog spremi hrana onda kada je mejt u ku?u, kao to je Poslanik sallallahu alejhi vesellem, rekao onda kada je ?uo za smrt Da'afera b. Ebi Taliba r.a.: Pripremite hranu za da'aferovu porodicu stiglo ih je ono to ih je zauzelo!

to se ti?e stalnog u?enja Kur'ana na kaburu  - takvo postupanje nije bilo poznato kod Selefa. Ulema se spori u vezi u?enja Kur'ana na kaburu prilikom ukopa mejta imam Ebu Hanife i Malik smatraju takvo postupanje mekruhom, kao i imam Ahmed rhm., u ve?ini svojih rivajeta, ali je u svojim zadnjim rivajetima dozvolio u?enje Kur'ana na kaburu, prilikom ukopa mejta, shodno predaji koja je dola do njega od Abdullaha b. Omera r.a., koji je ostavio vasijjet da mu se prilikom ukopa prou?i po?etak sure el-Bekare kao i njen kraj. Od nekih Ensarija se biljei da su ostavljali u oporuku da im se prilikom ukopa prou?i sura el-Bekara. Sve se ovo praktikovalo prilikom ukopa mejta a to se ti?e kasnijeg u?enja Kur'ana na kaburu od Selefa se nita ne biljei po tom pitanju, pa je zbog toga imam Ahmed rhm., napravio razliku izme?u u?enja Kur'ana prilikom ukopa mejta i kasnijeg stalnog u?enja Kur'ana nakon ukopa mejta to se smatra novotarijom koja nema nikakvog utemeljenja. (Pogledaj: el-Fetava el-Kubra, 3/34.; Dami'ul-Mesa'il, 3/133.)

* * * * *

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., je bio upitan o ?ovjeku koji prou?i Kur'an el-'Azim, ili neki njegov dio da li je vrijednije da sevape od svoga u?enja pokloni roditeljima svojim i umrlim muslimanima ili da sevape od svoga u?enja zadri za sebe?

Odgovor: Najvrijedniji ibadeti su oni koji su u skladu sa uputom i sunnetom Allahovog Poslanika sallallahu alejhi vesellem, i njegovih ashaba, kao to je sahih putem potvr?eno od Poslanika sallallahu alejhi vesellem, da je na hutbi govorio: Najbolji govor je Allahov d.., govor, najbolja uputa je Muhammedova uputa. Najgore stvari su izmiljotine; svaka novotarija je zabluda!

Poslanik sallallahu alejhi vesellem, je rekao: Najbolja generacija je moja generacija, a zatim oni koji slijede za njima!

Abdullah ibnu Mes'ud r.a., je rekao: Ko se od vas eli uputiti za nekim nek' se uputi za onim koji je umro, jer se od ivog ?ovjeka nije sigurno da ne?e zapasti u fitnu i iskuenje; oni za kojima se trebamo povoditi su ashabi Allahova Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi vesellem!

Ako se navedeno shvatilo, tvrdimo da su muslimani prvih pohvaljenih generacija Allahu d.., robovali i ibadetili raznovrsnim propisanim ibadetima, farzovima i nafilama, poput namaza, posta, kira'eta Kur'ana, zikra itd.. U?ili su dove za vjernike i vjernice, onako kako je Allah d.., naredio, kako za one ive tako i za one umrle, kako prilikom klanjanja denaza, tako i prilikom posjete mezarjima i u ostalim prilikama.

Od jednog dijela Selefa se biljei da su govorili da se je kod svake hatme Kur'ana prisutan momenat kada se dova prima, pa ako ?ovjek, nakon hatme Kur'ana, bude dovio za sebe i roditelje svoje, i ejhove svoje, i ostalim vjernicima i vjernicama to ?e se smatrati utemeljenim i propisanim postupkom. U navedeno ?e spadati i u?enje dove za njih na no?nom namazu, kao i u drugim momentima kada se Allah d.., odaziva na dovu. Od Poslanika sallallahu alejhi vesellem, je sahih putem preneeno i to da je naredio davanje sadake za umrlog, kao i da se isposte dani koje je umrli bio duan napostiti.

Dakle, sadaka za umrlog je jedno od dobrih dijela, kao i post za njih za to nam Sunnet potvr?uje da je u pitanju propisano djelo. Po osnovu navedenih dokaza, kao i ostalih, jedan dio islamske uleme je na stanovitu da je dozvoljeno poklanjati umrlim muslimanima imovinske i tjelesne ibadete, to je mezheb imama Ahmeda, Ebu Hanife, jednog dijela malikija i afija.

Dakle, ako se umrlom poklone sevapi od posta ili namaza ili u?enja Kur'ana takvo postupanje je dozvoljeno. Ve?ina malikija i afija smatraju da je ovakvo postupanje dozvoljeno samo kada su u pitanju imovinski ibadeti.

I pored navedenog, nije bilo u adet i praksu Selefa da kada klanjaju nafila namaze ili poste ili hadd obavljaju ili Kur'an u?e da sevape od svojih dobrih dijela poklanjaju umrlim muslimanima ili samima sebi. Njihova praksa je bila onakva kako smo je malo prije opisali, pa ne treba skre?ati sa puta Selefa jer je on vrijedniji i potpuniji, a Allah d.., najbolje zna! (Pogledaj: el-Fetava el-Kubra, 3/38.; Dami'ul-Mesa'il, 4/200.)

* * * * *

ejhul-islam ibnu Tejmijje rhm., je bio upitan o tome da ko prou?i la ilahe illallah 70.000x, i sevape od tog u?enja pokloni mejtu da ?e mu to biti zatita od vatre da li ovo hadis sahih ili ne? Ako ?ovjek bude izgovarao la ilahe illallah, i sevape tog u?enja pokloni mejtu da li do njega stiu sevapi od tog u?enja ili ne?

Odgovor: Ako ?ovjek bude izgovorio la ilahe illallah 70.000x, ili manje ili vie od toga, i mejtu budu poklonjeni sevapi od tog u?enja umrla osoba ?e imati koristi od toga, a navedeno u pitanju nije nikako hadis, niti sahih niti da'if, a Allah najbolje zna. (Pogledaj: el-Fetava el-Kubra, 3/38.)

* * * * *

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., je bio upitan o tome da li umrloj osobi stiu sevapi od u?enja Kur'ana, i zikrullaha u vidu tesbiha, tahmida, tehlila i tekbira ako mu se poklone, ili ne?

Odgovor: U?enje Kur'ana, od strane familije umrlog, kao i njihov tesbih i tekbir i ostali zikrovi, stiu do mejta, ako mu se poklone, a Allah najbolje zna! (Pogledaj: el-Fetava el-Kubra, 3/38.)

* * * * *


ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., je bio upitan o tome da li po mezhebu imama afije rhm., u?enje Kur'ana, od strane njegova djeteta, stie do umrlog ili ne?

Odgovor: to se ti?e poklanjanja sevapa od tjelesnih ibadeta, poput u?enja kur'ana, namaza i posta, umrlim osobama, imam Ahmed, imam Ebu Hanife, jedan dio malikija i afija, smatraju da sevapi od tjelesnih ibadeta dopiru do umrle osobe, dok, za razliku od njih, ve?ina malikija i afija smatraju da sevapi od tih djela ne dopiru do umrlih, a Allah najbolje zna! (Pogledaj: el-Fetava el-Kubra, 3/38.)

* * * * *

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Sevape od imovinskih ibadeta (el-'ibadat el-malijje), je dozvoljeno poklanjati umrlima bez ikakvog sporenja me?u islamskom ulemom, ali to se ti?e tjelesnih ibadeta (el-'ibadat el-bedenijje), poput namaza, posta, u?enja Kur'ana - me?u islamskom ulemom postoje dva ?uvena stava po ovom pitanju: (1) Nije dozvoljeno umrlima poklanjati sevape od tjelesnih ibadeta ve?ina malikija i afija. (2) Dozvoljeno je umrlima poklanjati sevape od tjelesnih ibadeta hanbelije, hanefije i jedan dio malikija. (Pogledaj: Ikametul-Delil 'ala Ibtalil-Tahlil, 3/357.)


Priredio: Sead ef. Jasavi?, prof.fikha
Imam Sultanija damije, Plav, CG



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

FIKH

POSJETITE MINBER.BA

  • Pravni propisi o kurbanu
    Priredio: Elvedin Pezić Kada čovjek musliman spozna zašto je neki ibadet propisan, to ga motiviše da ustraje u činjenju tog ibadeta. Stoga su učenjaci pokušali...
  • Hamas i Izrael dogovorili primirje u Gazi
    Vojno krilo Hamasa dogovorilo je u četvrtak primirje s Izraelom radi zaustavljanja eskalacije sukoba u Pojasu Gaze, a prekid vatre počet će od ponoći, rekao...
  • Kako iskoristiti prvih deset dana mjeseca zul-hidžeta
    Priredio: Elvedin Pezić Kazao je Allahov Poslanik, podstičući muslimane na činjenje dobra u ovim danima, u prvih deset dana zul-hidždžeta: ”Ne postoje dani u kojima...