Utorak, NOVEMBER 21, 2017
tekstovi_logo

Nemoj dozvoliti sebi da napadaš ulemu i druge muslimane, a da ne znaš ni Kur’an učiti!?


ulemaSusreo sam se s više braće muslimana koji su mi govorili razne ružne stvari o pojedinim islamskim učenjacima. Zamolio sam ih da mi prouče suru El-Fatiha. Ustanovio sam da nisu u stanju da uče Kur’an, ali imaju hrabrosti da kritikuju islamsku ulemu. Na kakav mi to samo način slijedimo učenja islama!

Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, je rekao u hadisu kojeg bilježi Buhari, a prenosi Osman ibn Affan, radijallahu anh,:

“.خيركم من تعلم القرآن و علمه”

„Najbolji od vas je onaj koji nauči Kur’an i druge njemu podučava.“ – „Hajrukum men te’alleme-l-Kur’ane we ‘allemeh.“

Riječ  تَعَلَّمَ –  te’allem u hadisu dolazi u obliku tekelluf (napor, trud), što znači da je osoba uložila napor kako bi naučila Kur’an, i da je za učenje Kur’ana potreban trud i vrijeme. Tako se u Kur’anu spominju narodi prije nas koji su se trudili u primjeni Tevrata. Allah, azze we dželle, je u Kur’anu to spomenuo riječima: „hummilu-t-Tewrate“ (u bukvalnom značenju: nosili su Tewrat, tj. naređeno im je da prema Tevratu postupaju i da se na tom putu žrtvuju).

Riječ hajrukum spomenuta u hadisu označava najbolje među muslimanima. Ovo nam ukazuje da to da su uspjeh, čast, poštovanje i slava ovog ummeta u Allahovoj Knjizi.

Nakon što bi neki čovjek primio islam u vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, prva stvar koju bi nakon vjerovanja učio jeste Kur’an, a nakon toga namaz. Stoga savjetujem svu braću i sestre da se, nakon učenja temelja vjerovanja i načina obavljanja namaza, posvete izučavanju Kur’ana, i da se ne zamaraju stvarima o kojima nisu kompetentni da govore. Tako mogu naštetiti samo sebi, i nikom drugom…

Elhamdulillah, zahvalan sam svom učitelju koji je bio rodom iz Senegala. Kada sam tek primio islam (hafiz Webb je na islam prešao prije 20 godina, primj. prev.), on me je zgrabio i rekao mi: „Slušaj, nauči kako da učiš Kur’an i uči arapski jezik. Nemoj svoje vrijeme gubiti razmišljanjem o drugim ljudima i grupama.“

Sjećam se da je tada s mnom podijelio neke priče o Senegalu, koje ću i ja sad vama ispričati kako bi vidjeli koliki su učenjaci trud uložili u stjecanju znanja, i gdje smo mi u odnosu na njih…

Prvo mi je rekao: „U mom rodnom gradu ukoliko bi se neki učen čovjek htio oženiti morao bi prije toga biti hafiz Kur’ana, klanjati barem jednu teraviju na kojoj bi završio hatmu pred džematom, i napamet poznavati Muvettu (kompletnu zbirku hadisa) imama Malika.“ Naravno da se nama ovo čini teškim, jer nažalost mnogi od nas imaju problema da nauče i tedžvid, ali ovi kriteriji nam pokazuju kako se u drugim dijelovima svijeta vodi računa o stjecanju znanja.

Tada mi je moj učitelj rekao da je on naučio napamet Kur’an na 10 kiraeta, i to pred svojom sestrom. Rekao je: „Moj otac je smatrao da je hifz Kur’ana napamet nešto jednostavno i što se podrazumijeva da znam, pa me nije tome ni učio. On je bio zauzet podučavanjem usulu-l-fikhu (metodologiji islamskog prava), arapskog jezika, hadisa i drugih islamskih disciplina.

Otac mi je rekao da ću pri polaganju hifza, kako bih dobio idžazu, dobiti potpuno prazne bilježnice. Tada smo dobili rok od dvije sedmice da u te bilježnice napišemo čitav Kur’an, od sure El-Fatiha do sure En-Nas, i to samo na osnovu sjećanja, bez ikakve pomoći. Svaki smo dan morali napisati određeni broj stranica i odnijeti ih na pregled kod šejhova. Oni bi pregledali šta smo napisali i ako bismo načinili SAMO JEDNU POGREŠKU U ČITAVOM KUR’ANU, pali bismo ispit. Samo jednu grešku.“ Upitao sam učitelja: „Gdje je tvoja knjiga u koju si zabilježio Kur’an?“ Odgovorio je: „Ne zadržimo je kod sebe. Poklonimo je našem muhaffizu.“

I treći događaj koji mi je spomenuo je vezan za njegovog djeda koji je bio muftija u Senegalu. Jednog dana je kod njega došla skupina mladića koji su htjeli da uče usulu-l-fikh. On ih je odmah odbio. Upitali su ga za razlog. Tad ih je on upitao koliko znaju Kur’ana napamet. Odgovoriše da znaju 12 džuzova. On im reče:Počnite s Kur’anom. Zaboravite na učenje nečeg drugog dok ne završite Kur’an.“

Kur’an je veoma važan i ne bismo smjeli biti prema njemu nemarni. Ukoliko imate vremena i na raspolaganju ljude koji vas mogu podučiti, znajte da ćete biti odgovorni pred Allahom zašto niste htjeli učiti i niste se trudili. Jedan od mojih učitelja, Muhammed El-Mehdi iz Egipta je imao običaj da nakon sabaha podučava 5 predmeta. Prestao sam ići na njegove časove, a on mi je jednog dana prišao i rekao mi: „Ja ću na Sudnjem danu protiv tebe svjedočiti da nisi htio doći na predavanja.“ Nakon toga sam ja opet počeo prisustvovati halkama!

Zato vas pitam, koliko nas želi da budu među Allahovim odabranicima?

Izvor: Transkripcija predavanja hafiza Suhejba Webba

Preveo i obradio: Nedim Botić

akos.ba



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

POUKE I PORUKE

POSJETITE MINBER.BA