Pi�e: dr.Sulejman TOPOLJAK

Ne?ist i prljav imetak mo�e do?i muslimanima putem darivanja i dobrovoljnih priloga kako od pojedinaca tako i od dr�ave ili razli?itih asocijacija i institucija. Naprimjer, u nekim zapadnim zemljama muslimanima se daje imetak od kamate ili lota prvenstveno za izgradnju d�amija ili mesd�ida i zabranjuje im se da ga koriste u druge svrhe. Prije nekoliko godina to se desilo u Britaniji. Razli?ite informativne agencije1 su prenijele vijest pod naslovom: Muslimani Britanije odbijaju a jevreji i anglikanci pozdravljaju poziv princa ?arlsa da se imovina od lota specificira za izgradnju d�amija i bogomolja

?esto se mnogi muslimani pitaju da li je haram imetkom dozvoljeno graditi d�amije i mesd�ide? Ili,. da li je dozvoljeno onome koji se �eli osloboditi haram imetka - da od njega sagradi d�amiju, mesd�id ili �kolu Kur'ana itd?

Ili su d�amije specifi?ne gra?evine, bogomolje, pa ih zbog toga nije dozvoljeno praviti takvom vrstom imovine? Savremena civilizacija priznaje na?elo da cilj opravdava sredstvo, pa su mnogi ljudi, da bi donekle zasitili svoju po�udu, upotrijebili nelegalna sredstva: prostituciju, drogu, kocku, loto, bingo, alkohol itd. da bi se �to prije obogatili i postali poznati u svijetu biznisa. Mnogi od njih se nikada ne pokaju a mnogi se pokaju. I kada se vrate Allahu �ele da se iskupe za svoje grijehe i oslobode haram imetka pa naprave, naprimjer, muslimanima d�amiju u kojoj ?e obavljati propisane namaze.

Razli?iti stavovi islamskih pravnika
Ne?ist i prljav imetak mo�e do?i muslimanima putem darivanja i dobrovoljnih priloga kako od pojedinaca tako i od dr�ave ili razli?itih asocijacija i institucija. Naprimjer, u nekim zapadnim zemljama muslimanima se daje imetak od kamate ili lota prvenstveno za izgradnju d�amija ili mesd�ida i zabranjuje im se da ga koriste u druge svrhe. Prije nekoliko godina to se desilo u Britaniji. Razli?ite informativne agencije2 su prenijele vijest pod naslovom: Muslimani Britanije odbijaju a jevreji i anglikanci pozdravljaju poziv princa ?arlsa da se imovina od lota specificira za izgradnju d�amija i bogomolja.
Nakon izlo�enog postavlja se pitanje da li je mi�ljenje kojeg su odabrali muslimani u Britaniji op?eprihva?eno kod svih islamskih pravnika, ili postoje i druga mi�ljenja i id�tihadi koji dozvoljavaju gradnju d�amija i mesd�ida haram imovinom?
Islamski pravnici po ovom pitanju nemaju jedinstven stav. Uzrok njihova razila�enja le�i u tome �to se postavljeno pitanje mo�e posmatrati kroz nekoliko pravnih pretpostavki od kojih su:
1. Pretpostavka da je haram imetak nepoznata vlasnika i da zbog toga pripada isklju?ivo i samo op?em dobru analogno na el-fej3, koji se isklju?ivo tro�i samo za op?i interes i ne daje se siromasima i nevoljnicima. Prema tome, i d�amije su institucije od op?eg interesa.
2. Pretpostavka da je haram imetak vlasni�tvo siromaha i nevoljnika a ne institucija op?eg interesa pa zbog toga nije dozvoljeno nikome osim njih da koristi takvu vrstu imovine.
3. Pretpostavka da haram imovina pripada u istoj mjeri i siromasima i nevoljnicima i institucijama op?eg interesa.
4. Pretpostavka da haram imetak nije sam po sebi prljav i ne?ist, tj. haram, nego da je on haram samo onome ko ga je stekao. Prema tome, ukoliko se on da siromahu, za njega ?e takav imetak biti halal a ne haram. Ista je stvar i kada se takva vrsta harama da za izgradnju d�amije, to vi�e ne?e biti haram imetak.
5. Pretpostavka da je haram imetak ne?ist imetak i zbog toga nije dozvoljeno koristiti ga za izgradnju d�amije.
Dakle, na osnovu koje pretpostavke je mogu?e donijeti stav o izgradnji d�amija od haram imetka? Po ovom pitanju islamski pravnici zastupaju dva mi�ljenja. Prvo mi�ljenje zastupaju ve?ina hanefijskih i neki �afijski pravnici i Ibn Ru�d od malikijskih pravnika. Oni dozvoljavaju gradnju d�amija haram imetkom ukoliko je njegov vlasnik nepoznat. Me?utim, ako je vlasnik haram imetka poznat, u tom slu?aju nije dozvoljeno njime graditi d�amije, jer u ovakvom slu?aju je du�nost (vad�ib) takav imetak vratiti njegovu vlasniku i nije dozvoljeno drugomga davati ma ko on bio.4

Haram imetak pripada siromasima i nevoljnicima
Dakle, u slu?aju da je vlasnik haram imetka nepoznat, dozvoljeno je od njega graditi d�amije jer takav imetak pripada bejtul-malu, bud�etu islamske dr�ave, koji preuzima na sebe da ga tro�i u op?e dobro i siromahe. A d�amije su institucije od op?eg dobra. Protagonisti ovoga mi�ljenja svoj stav temelje na sljede?im dokazima:
1. Haram imetak ?iji je vlasnik nepoznat postaje vlasni�tvo siromaha, nevoljnika i institucija op?eg dobra o kome se brine bud�et islamske dr�ave. Dakle, takva vrsta imetka je vlasni�tvo bejtul-mala kao i svaka druga imovina koja nema vlasnika. Bejtul-mal ne pita o izvoru takve vrste imovine a niti o na?inu na koji je ste?ena. Prema tome, kada takav imetak iza?e iz vlasni�tva onoga ko ga je stekao i u?e u vlasni�tvo bejtul-mala, on se vi�e ne smatra zabranjenim. Nakon toga bejtul-mal uzima takvu imovinu i tro�i je u korisne stvari za islam i muslimane, poput �kola, puteva, d�amija, bolnica, mostova itd., ili ga dijeli siromasima i nevoljnicima.
2. Haram je �erijatska kategorija koja u ovom slu?aju poga?a onoga koji je stekao imetak na nelegalan na?in, dok se ona ne odnosi na sam imetak. Dakle, haram imetak je samo metafora putem koje se �eli ukazati na opasnost ?ina kojeg radi vlasnik haram imetka i da ga se u isto vrijeme odvrati od stjecanja imetka na nelegalan na?in. Prema tome, po�to se haram odnosi samo na onoga koji ga je stekao a ne i na imetak, on se u tom slu?aju ograni?ava samo na njega i nemogu?e je da se transferira na drugog.
Drugo mi�ljenje zastupaju neki hanefijski pravnici5 i Ibn Kasim6 od malikijskih pravnika. Oni smatraju da nije dozvoljeno haram imetkom praviti d�amije, jer takva vrsta imetka ?iji je vlasnik nepoznat prvenstveno i samo pripada siromasima i nevoljnicima, i zbog toga ga nije dozvoljeno tro�iti u druge svrhe. Ibn Kasim, od malikijskih pravnika opet smatra da nije dozvoljeno klanjati u d�amiji koja je sagra?ena od haram imetka. Asbag prenosi da je u Ibn Kasimovoj blizini bila d�amija koja je sagra?ena od haram imetka i da on nije klanjao u njoj nego je i�ao u drugu koja mu je bila dalja.7
Svoj stav temelje na sljede?im dokazima:
1. Haram imetak je prljav imetak i nije dozvoljeno da se od njega prave d�amije, jer d�amije treba za�tititi od svake prljav�tine i svakog harama.
2. Haram imetak pripada siromasima i nevoljnicima a ne institucijama od op?eg interesa i zbog toga takvu vrstu imovine nije dozvoljeno tro�iti u op?e dobro kako se ne bi uzurpiralo njihovo pravo.

Odabrano mi�ljenje
Smatramo da je mi�ljenje koje ne dozvoljava gradnju d�amija od haram imetka prihvatljivije i bli�e �erijatskim pravilima i na?elima zbog sljede?ih razloga:
1. D�amije su Allahove i On ih je iz po?asti i njihove va�nosti pripisao Sebi. �Allahove d�amije odr�avaju oni koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju i koji molitvu obavljaju i zekat daju i koji se nikoga osim Allaha ne boje; oni su, nadati se, na pravom putu.� (Et-Tevbe, 18.) A ono �to pripada Allahu treba da bude samo ?isto i lijepo, jer On takav i ne prihvata samo takve stvari. Haram imetak je prljav imetak, pa kako da se od ne?ega �to je prljavo gradi �to je ?isto?! Poznato je da su d�ahilijetski Arapi kada su gradili Kjabu pazili od kakvog ?e je imetka sagraditi. Ibn Hi�am u svojoj Siri navodi da kada su Kurej�ije odlu?ile da obnove Kjabu, da je Ebu Vehb, Poslanikov, a.s., daid�a, uzeo kamen od Kjabe, potom ga vratio na mjesto i rekao: �Kurej�evi?i, pravite je samo od va�e halal zarade (imetka) i nemojte u nju ugra?ivati imetak ste?en od prostitucije, kamate i na nepravedan na?in.�8
Prema tome, ako su Arapi u d�ahilijjetu pazili da ne sagrade Allahov hram haram imetkom, onda je to nama pre?e, jer nam je nare?eno da jedemo halal a zabranjeno da stje?emo i jedemo haram. Haram imetak neka ide za izgradnju dobrotvornih ustanova, poliklinika i drugih institucija od op?e koristi.
2. Allah je zabranio stjecanje imetka na nedozvoljen na?in, pa kada bi se dozvolila gradnja d�amija haramom imetkom, u tom slu?aju bi to za takav imetak bila po?ast i dobro?instvo. Me?utim, op?epoznato je da zabranjene stvari ne mogu biti uzrok za to, nego samo za sankcije i osude. Zbog toga, d�amije treba za�titi od takvog imetka, kako se takvom imetku ne bi ukazivala po?ast i kako ne bi dobio po?asno mjesto.
3. Isto tako, nije ispravna tvrdnja da se haram odnosi samo na onoga koji ga sti?e a ne i na imetak, jer je Allah naredio Poslaniku, a.s., i vjernicima da ne dozvole idolopoklonicima ulazak ili pribli�avanje mekasnkom hramu (Kjabi). Uzvi�eni je rekao: O vjernici, mnogobo�ci su sama pogan, i neka vi�e ne dolaze na had�d� ?asnom hramu poslije ovogodi�njeg had�d�a. A ako se bojite oskudice, pa Allah ?e vas, ako ho?e, iz obilja Svoga imu?nim u?initi. � Allah zaista sva zna i mudar je. (Et-Tevbe, 28.) Po mi�ljenju ve?ine mufessira, u ovom ajetu se misli na apstraktnu (ideolo�ku) a ne stvarnu ne?isto?u tijela i odje?e.9 Dakle, idolopoklonik je prljav u svojoj du�i i prirodi a na tijelu i obliku, a haram imetak je prljav po na?inu sticanja i uzimanja a ne sam po sebi.
Ako se ipak desi da se haram imetak ponudi muslimanima bez ikakvog uvjeta, kao, naprimjer, da se mora iskoristiti za gradnju d�amije ili mesd�ida, u tom slu?aju ga je bolje uzeti nego ne uzeti, jer njegovo neuzimanje zna?i njegovo ostavljanje neprijateljima muslimana i u isto vrijeme to je zabrana muslimanima da se okoriste njime. Mnogo puta je objavljivano da kamate koje ne uzimaju neki muslimani na svoju u�te?evinu - odlaze Svjetskom udru�enju crkava koji ga tro�e u borbi protiv muslimana i njihova odvra?anja od islama.
Ako se utvrdi ta ?injenica, onda je apsolutno vad�ib da se takav imetak uzme, kao �to je vad�ib i da se klanja, jer je interes da se on uzme a �teta da se ne uzme. A op?epoznato je pravilo u slu?aju kada se po nekom pitanju na?u interesi i �tete balansiranje i preferiranje manje �tete za islam i muslimane. A kada se na?u dvije �tete, onda se u obzir uzima ve?a a zanemaruje manja.
Uzimanje haram imetka je bez sumnje, �teta, ali njegovo kori�tenje od strane nemuslimana za borbu protiv muslimana i njihovo odvra?anje od vjere je ve?a �teta. A u slu?aju kada se ponudi muslimanima haram imetak uvjetovan da se njima napravi d�amija ili mesd�id, bolje je takav imetak ne uzeti kako bi se za�titile d�amije i sa?uvale od svake haram marke. Allah opet najbolje zna.

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites